Ponedjeljak, 28 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Neira Raković, koordinatorica kampanje “Nećemo umirati u tišini”, navela je da nju ne zanima politikantstvo niti politika te da je ovakvo glasanje u potpunosti neprihvatljivo.

“Osuđujemo ovaj čin. Dobili smo poruku da će biti na sljedećoj sjednici Predstavničkog doma uvršten u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona. Međutim, nama nekako već strpljenje dolazi do kraja i ja mogu najaviti, ukoliko sljedeće sjednice ne bude izglasan, da će se onda organizirati veći protesti ovdje, u glavnom gradu”, upozorila je.

Direktorica Fondacije CURE Jadranka Miličević je u razgovoru za Detektor navela da se u Federaciji zbog interesa političkih partija ne donose zakoni koji su jako bitni za svakodnevni život građana.

“Znamo zašto je traženo da se usvoji Prijedlog krivičnog zakona novog za Federaciju, jer je ubačen i femicid i postojanje kazni, i sve je to relativno dobro sad urađeno”, kazala je Miličević te dodala da izmjene ovog zakona nisu uopšte došle na dnevni red zbog interesa političkih partija koje ne brinu o dobrobiti građana Federacije.

Prema izmjenama zakona, onaj ko učini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

“Pri utvrđivanju krivičnog djela, uzet će se u obzir da je djelo učinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je učinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je djelo učinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno zasnovanom nasilju”, stoji u izmjenama zakona.

Detektor je ranije pisao da ove izmjene zakona dolaze nakon niza zahtjeva i ubistava žena koja zbog nedostatka predviđenih kazni nisu dobila najteže sankcije.

Tokom glasanja za usvajanje dnevnog reda 20. redovne sjednice, 34 zastupnika su glasala za, 47 zastupnika je bilo suzdržano, dok je jedan bio protiv usvajanja dnevnog reda.

Dennis Gratz, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu, iznio je svoju zaprepaštenost činjenicom da Prijedlog krivičnog zakona nije stavljen na dnevni red.

“Tri godine nakon Gradačca, nakon što svaki dan u crnoj hronici čitamo užasne vijesti o nasilju u porodici, nakon neprestanih dokaza da naš krivični zakon nije dobar, da su sankcije preslabe, da se ne primjenjuje adekvatno (…) Ovo je sramota za ovu vlast, suštinski problemi se ne rješavaju”, naveo je Gratz.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković je pojasnio da na današnjoj redovnoj sjednici predloženi dnevni red nije imao potrebnih 50 ruku.

“Klub HDZ-a je bio suzdržan u glasanju, oni za to vjerovatno imaju svoje političke razloge, ja to ne vidim tako dramatično, prije svega mi je drago da smo potvrdili prijedlog formiranja radne grupe koja će raditi na implementaciji dijela programa iz Zakona o Južnoj interkonekciji na ovoj vanrednoj sjednici”, kazao je Mioković.

Admir Čavalić, zastupnik Stranke za BiH, iskazao je žaljenje jer su sjednica i dnevni red upali u domen dnevne politike. Rekao je da su politički predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) politički nadmudrili dio većine predstavnika Trojke.

“Što se tiče našeg kluba, mi smo podržali dnevni red zbog činjenice jer smatramo da je bilo dosta korisnih stvari”, kazao je.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Lučić i ostali: Zahtjevi za vanredni servis vozila dostavljani retroaktivno
    Na suđenju bivšem ministru za ljudska prava i izbjeglice Milošu Lučiću i ostalima za zloupotrebu položaja, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako je uočila da su mimo propisanih pravila izdavani nalozi za plaćanje s potpisom ministra za servisiranje vozila.
    Južna interkonekcija: Predstavnički dom Parlamenta FBiH imenovao Komisiju za urbanističku saglasnost
    Komisija koja će dati stručnu ocjenu za urbanističku saglasnost gradnje novog gasovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske imenovana je danas na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, što je prvi korak ka gradnji nakon što je Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen početkom godine.
    Ured disciplinskog tužioca zatražio sankcionisanje sutkinje iz Mostara
    Novinari kao svjedoci rata u BiH pred Haškim tribunalom