Dodik je dan nakon što je potpisao ukaz kojim se, između ostalog, zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva te rad Državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji Republike Srpske, napisao na svom X profilu da je pozvan u Tužilaštvo BiH kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, “samo zato što sam izvršio svoju ustavom i zakonom propisanu dužnost nakon odluka Narodne skupštine Republike Srpske”.
“Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije! Srbi idu samo na razgovore o uređenju BiH, ali onako kako je zapisano u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu!”, piše na Dodikovom profilu.
Tužilaštvo BiH saopćilo je u četvrtak da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Prema Krivičnom zakonu BiH, za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od pet godina, kao i mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.
Tužilaštvo nije navelo više detalja o ovoj istrazi. Na upit Detektora da potvrde da su pozvali Dodika, nisu odgovorili.
Advokat Mirsad Crnovršanin pojašnjava da status osumnjičenog znači da postoji osnov sumnje da je osoba počinila krivično djelo, te da su tužioci prikupili dovoljno dokaza.
“Osumnjičeni ima pravo da angažuje advokata i advokat ima pravo da prisustvuje njegovom ispitivanju. Osumnjičenom se saopćavaju osnovi sumnje i koje krivično djelo je on počinio, i daje mu se mogućnost da se on izjasni na te okolnosti”, kaže Crnovršanin za Detektor i dodaje da tužilac nakon izjave, ukoliko je prikupio sve dokaze, u roku od deset minuta može podići optužnicu.
Ukoliko se radi o svjesnom izbjegavanju davanja iskaza, tužilac ima mehanizme za dovođenje osumnjičenog, a kao krajnja mjera je propisana mogućnost određivanja mjere pritvora.
Bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine i advokat Esad Fejzagić objašnjava da se osumnjičenom prvo uručuje pismeni poziv za davanje izjave u Tužilaštvo.
“Pa kad se ne odazove, izdaje se naredba policiji da ga privede. Pa kad ga nema na adresi, onda se raspiše potjernica. To su postupci”, kaže Fejzagić.
Također pojašnjava da tužilac može izdati nalog SIPA-i da osumnjičenom uzme izjavu na kućnoj adresi.
“Ako tužilac kaže da se uzme izjava na mjestu njegovog prebivališta, to je izuzetak, iskreno govoreći”, pojašnjava advokat Fejzagić.
Dodik posjeduje i državljanstvo Srbije s kojom BiH ima potpisan sporazum o saradnji, ali iz ove države ne izručuju svoje državljane.
I drugi pravni stručnjaci s kojima je Detektor razgovarao kazali su da će, u slučaju prelaska granice, osoba koja je izbjegavala Tužilaštvo biti lišena slobode ili zadržana, ali tek kada Tužilaštvo uputi pismenim putem zahtjev za izdavanje potjernice Sudu.
Advokat Senad Pizović pojašnjava da je Dodik slobodan čovjek, te da vrijedi pretpostavka nevinosti po ranijoj nepravomoćnoj presudi.
“Nije pravomoćna, on nema nikakve mjere zabrane, on poziv ima. On se može slobodno kretati gdje god hoće. Samo Sud može odrediti mjere zabrane”, kaže Pizović.
Prvostepenom nepravomoćnom presudom, Dodik je ranije osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
