U izvještaju Komiteta stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Moneyvala pri Vijeću Evrope se procjenjuje umjerena efikasnost u devet od jedanaest oblasti, uključujući razumijevanje rizika, međunarodnu saradnju, korištenje obavještajnih podataka i istrage, ali navodi da su potrebna velika poboljšanja u ovim oblastima.
Iz Ministarstva sigurnosti u odgovoru Detektoru objašnjavaju da je potreban daljnji razvoj koordinacije, što može dodatno poboljšati efikasnost provođenja mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Navode da se BiH nalazi u “opservacijskom periodu” do februara 2026. godine, s obzirom da su u izvještaju “preporuke vezane za UN restriktivne mjere i finansiranje širenja oružja za masovno uništenje” ocijenjene negativno, s utvrđenim fundamentalnim nedostacima.
“U ovom periodu potrebno je uložiti značajne napore u provedbi preporučenih akcija iz izvještaja. Važno je naglasiti da Bosna i Hercegovina mora intenzivno raditi na unapređenju cjelokupnog sistema, u svim oblastima koje su obuhvaćene preostalim neposrednim ishodima iz izvještaja, s obzirom da nismo dostigli najveći stepen usklađenosti i primjene propisa, kako je to propisano FATF preporukama i FATF metodologijom, a u cilju realizacije preporučenih akcija”, navodi se u odgovoru Ministarstva sigurnosti BiH.
“Ukoliko FATF na svojoj Plenarnoj sjednici u februaru 2026. procijeni da nisu učinjeni dovoljni napori po osnovu provedbe preporučenih akcija, Bosna i Hercegovina će biti označena kao jurisdikcija sa strateškim nedostacima u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma”, stoji u odgovoru Ministarstva sigurnosti, bez dodatnih pojašnjenja.
Iako su istrage pranja novca dovele do osuda, kako je navedeno na stranici Vijeća Evrope, one su samo djelimično usklađene s profilom rizika zemlje, a napori za konfiskaciju zahtijevaju značajno poboljšanje. Krivično gonjenje i osude za finansiranje terorizma nisu u skladu s profilom rizika i postoje ograničenja u razumijevanju rizika. Izvještaj naglašava potrebu za fundamentalnim poboljšanjima u primjeni finansijskih sankcija UN-a, te u identifikovanju i ublažavanju rizika od finansiranja terorizma u neprofitnom sektoru.
“Banke pokazuju dobro razumijevanje rizika pranja novca i finansiranja terorizma i adekvatnu analizu klijenata (CDD), ali sektori, kao što su notari i druga određena nefinansijska preduzeća i profesije, zaostaju u primjeni pojačanih kontrola na politički izložene osobe”, navodi se u izvještaju.
BiH ima “zdrav pravni sistem i snažan institucionalni okvir” koji vlastima omogućava identifikovati i istražiti krivična djela pranja novca, navodi se u ključnim nalazima izvještaja, ali ipak istrage i krivično gonjenje se ne tretiraju kao prioritet osim ako djelo ne proizlazi iz korupcije ili organizovanog kriminala.
“Razni izvori informacija se koriste za identifikaciju i istragu krivičnih djela pranja novca, ali ipak nema istraga koje su proizašle iz pristiglih zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć niti iz prekograničnog kretanja gotovine. Vlasti redovno sprovode paralelne finansijske istrage, a postoji i obavezna instrukcija da se radi tako. Dosadašnje istrage i krivično gonjenje djelimično su u skladu sa identifikovanim prijetnjama pranja novca”, navodi se u izvještaju, kao i da su krivični progoni i osude uglavnom za samostalno krivično djelo pranja novca.
Konstatovano je da je međunarodna saradnja generalno dobra, ali agencije za provođenje zakona nisu proaktivne u traženju policijske saradnje u pogledu rizika od finansiranja terorizma. Vlasti prepoznaju srednji rizik od finansiranja terorizma. Međutim, postoje nedostaci u razumijevanju. Rizici od finansiranja terorizma i inkriminacije krivičnih djela nisu u skladu sa utvrđenim standardima, navedeno je.
“Tokom posmatranog perioda došlo je do jedne osude za finansiranje terorizma i jednog krivičnog gonjenja koje je rezultiralo oslobađajućom presudom. Takvi rezultati se ne mogu smatrati srazmjernim sa srednjim rizikom. Međutim, vlasti su bile u mogućnosti da identifikuju i istraže neke slučajeve”, navodi se u izvještaju i dodaje kako se “ne koriste izvori informacija za identifikaciju ovog zločina”.
Dok su nevladine organizacije razmatrane u analizama rizika, sveobuhvatna i adekvatna procjena nije izvršena da bi se razumjeli rizici finansiranja terorizma povezani sa ovim sektorom ili identifikovale vrste nevladinih organizacija za koje je vjerovatno da će biti izložene riziku od zloupotrebe finansiranja terorizma.
Detektor je ranije objavio kako je BiH rizikovala vraćanje na sivu listu Moneyvala nakon što nije ispunila preporuke za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, što je moglo imati finansijske, političke i ekonomske posljedice za građane. BiH najveći broj novčanih transakcija obavlja sa zemljama Evropske unije i vraćanjem na sivu listu rizikovala je otežavanje ovih transakcija, kao i zatvaranje računa u stranim bankama.
U međuvremenu je BiH usvojila Zakon o pranju novca i sprečavanju finansiranja terorizma. Osim ovoga zakona, cijeli je niz preporuka Radne grupe za finansijske akcije (FATF) koje BiH nije ispunila od posljednje posjete stručnjaka.
Na osnovu rezultata evaluacije, Moneyval je odlučio primijeniti svoju poboljšanu proceduru praćenja i pozvao BiH da u decembru 2026. izvijesti o postignutom napretku.
