“Veliki fokus smo stavljali, i danas stavljamo, na pitanja žena i muškaraca koji su preživjeli ratno seksualno nasilje. Izvještavamo o zaostavštinama takve traume, o nedostatku institucionalnih djelovanja koja bi sanirala štetu i, naravno, odgovorima u smislu suđenja, kazni, reparacijskih sistema koji bi trebali biti uspostavljeni”, kaže on.

Govoreći o stranom malignom utjecaju, sigurnosti i vladavini prava, Džidić kaže da BIRN BiH uočava da su antirodni pokreti sve učestaliji alat kršenja digitalnih prava, ali i širenja dezinformacijskih kampanja i malignih utjecaja zemalja kao što je Rusija. Nasilni antirodni narativi, dodaje, najčešće su usmjereni protiv žena.

“U kontekstu prijetnji koje primamo, treba reći da ogromna količina mrzilačkih narativa dolazi mnogo više našim kolegicama nego muškim kolegama koji rade na Detektoru. Mislim da je to targetirano, smišljeno i užasavajuće”, kaže Džidić.

Smatra da, u cilju podizanja svijesti u javnosti o rodno zasnovanom nasilju, nisu problem samo mediji.

“Ukoliko odete na bilo koji portal koji ima segment ‘najčitanije’, vidjet ćete da je najčitanije nasilje, krv, politika. Dakle, problem je u tome što ljudi idu na ono što je nasilno”, govori Džidić.

S druge strane, imamo grupu medija koja je ili pod političkim utjecajem, ili pod utjecajem stranih aktera koji planski nastoje ugušiti rodni pokret i pokret za ljudska prava, kaže.

Njihova strategija je, prema riječima Džidića, urušavanje i smanjenje prostora za širenje ljudskih prava.

U trećoj skupini medija su mediji koji profesionalno izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju i prevenciji tog nasilja. Džidić smatra da su ovi mediji zaslužni za to što se u javnosti sve više priča o femicidu kao problemu.

Kako je nasilje nad ženama u porastu u posljednje dvije godine, Džidić smatra da svi trebamo preuzeti dio odgovornosti. Tu odgovornost vidi u sadržajima na društvenim mrežama koje društvo toleriše a ne prijavljuje, u senzacionalističkim sadržajima koje čita, neaktivističkom djelovanju…

“Mislim da je vrijeme da, ako ćemo zaista sistemski da se borimo protiv ovakve vrste nepravde i protiv užasavajućih stvari koje smo vidjeli, (…) da to je nešto što moramo svi uraditi, pogledati u sebe, odlučiti da to nije budućnost koju mi želimo i napraviti određene korake u borbi protiv toga na mikronivou”, govori on.

Ta borba se, kako kaže Džidić, može ogledati u većem broju prijavljivanja sadržaja, nekonzumiranju senzacionalističkih sadržaja.

Medijima i civilnom sektoru poručuje da moraju više raditi na umrežavanju da bi tokom cijele godine izvještavali o rodno zasnovanom nasilju, a ne samo kada se ono desi ili u toku kampanje.

“Mislim da nam nedostaje tih vrsta harmonizacije pokreta koji jesu okrenuti ka ljudskim pravima, ali i pojedinačnim njegovim segmentima, da se to prepoznaje kao jedan generalni ljudskopravaški pristup i strategija čiji svi moramo biti član ukoliko želimo živjeti u zdravom društvu”, govori Džidić u kampanji Detektora povodom ovogodišnje međunarodne kampanje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Ovu kampanju, pokrenutu 1991. godine, danas obilježava 6.000 organizacija širom svijeta, a počinje 25. novembra, na Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama, i traje sve do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Važni kontakti za prijavu nasilja:

POLICIJA: 122

SOS telefon za žrtve nasilja u Federaciji BiH: 1265

SOS telefon za žrtve nasilja u RS-u: 1264.