Svjedok objasnio kako je došlo do susreta s tužiocem Sarajlićem

Bajramović je kazao da je dugogodišnji privrednik u Bihaću i da je bio federalni zastupnik. Ispričao je kako je niz godina pokušavao da riješi svoj slučaj kada su mu falsifikovane mjenice, ali da to nije uspijevao u Unsko-sanskom kantonu (USK) zbog, kako smatra, neprikladnih porodičnih sprega.

“Ja sam ovo ispričao prijatelju policajcu… dao mi je broj. ‘Kad budeš htio, javi se ovom čovjeku, ovaj čovjek je pošten'“, rekao je Bajramović, svjedočeći na poziv Sarajlića.

On je kazao da nije pozvao tog čovjeka dok nije krenuo za Sarajevo u novembru 2023., kada je bilo zakazano ročište u postupku u kojem je on bio optužen za obmanu prilikom dobijanja kredita. Naveo je da je pozvao broj i da su se dogovorili da se nađu. Kako je naveo, 7. novembra je prvi put u životu vidio tužioca Sarajlića u holu zgrade Tužilaštva.

Bajramović je kazao da ga je Sarajlić pozvao u obližnji ugostiteljski objekat, gdje je po ulasku vidio svog političkog oponenta i novinara Avdu Avdića, koji je naglas govorio da se tužilac sastaje s optuženim pred suđenje.

“Ja sam ostao u šoku… jer sam vidio da je sve to montirano, režirano“, kazao je svjedok.

Dodao je da se sa Sarajlićem zadržao 15-ak minuta i da mu nije govorio da je politički aktivan. Kazao je da mu je Sarajlić rekao da podnese prijave u vezi slučaja koji je htio da riješi, a da o optužbama protiv njega nisu razgovarali.

Disciplinska tužiteljica Aldijana Porča pitala je svjedoka šta je očekivao od Sarajlića, napominjući da postoje legalni načini za rješavanje sudskih problema, ukoliko je mislio da je oštećen. Bajramović je kazao da je želio da ga sasluša bilo ko ko nije povezan s pravosuđem u Bihaću. Naveo je da ima dokaz da je sudija u Bihaću tražio od kolege da mu izrekne što veću kaznu kako bi njegov sin, koji je tužilac, napredovao.

Na poziv tuženog, saslušan je i federalni tužilac Nihad Halilčević koji se prisjetio kako mu je 7. novembra Sarajlić ispričao za situaciju u ugostiteljskom objektu.

“Bio je prilično iznenađen, zatečen situacijom“, rekao je Halilčević, dodajući da misli da je Sarajlić o tome sačinio službenu zabilješku.

Halilčević je kazao da je on bio postupajući tužilac u žalbenom postupku protiv Bajramovića i da o tome nikada nije razgovarao sa Sarajlićem.

Nakon saslušanja svjedoka iznesene su završne riječi. Tužiteljica Porča je kazala da je dokazano da je Sarajlić naštetio ugledu tužilačke funkcije, napominjući da je riječ o tužiocu i članu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.Ona je navela da su spornom susretu prethodili dogovori.

“Mogao je preko interneta jednostavno vidjeti da je Halil Bajramović prvi čovjek NiP-a u USK, da je osuđen zbog obmane. Imao je informacije o zakazanim ročištima“, kazala je Porča.

Ona je navela da Etički kodeks zabranjuje neprikladne veze nosilaca pravosudnih funkcija s nosiocima izvršne i zakonodavne vlasti, a da je Sarajlić olako odlučio da se sretne s licem.

Tužiteljica je dodala da je ta informacija negativno prenesena u medijima, ali da je bila tačna.

Punomoćnica Lejla Čović kazala je da je disciplinska tužba konfuzna i kontradiktorna, jer se Sarajliću istovremeno stavlja na teret da je pristao na susret s nepoznatim licem i da je to lice politički aktivno.

“Ako se olako sastaje s osobom koju ne poznaje, onda se ne može sastajati i s politički aktivnom i nepravomoćno osuđenom osobom“, naglasila je Čović.

Ona je dodala da Etički kodeks zabranjuje neprikladne, a ne bilo kakve veze s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, te da nije moguće “guglati“ sve osobe kako bi se zaštitili od eventualne kompromitacije.

“Da li svaki tužilac treba da živi u tolikom strahu da se ne smije pozdraviti ili sjesti na kafu ako ne zna istorijat te osobe“, navela je Čović, dodajući da smatra da je Ured disciplinskog tužioca podlegao medijskim pritiscima.