Aktivistice uličnom akcijom skrenule pažnju na žrtve femicida i nasilja nad ženama
Ulična akcija u organizija Fondacije CURE. Foto: BIRN BiH
Selma Hadžihalilović, aktivistkinja Fondacije CURE kazala je da je ove godine u Bosni i Hercegovini ubijeno najmanje sedam žena te dodala da je važno podsjećati društvo da se nasilje nad ženama ne dešava samo jedan dan pa o njemu bi trebalo pričati samo tokom 16 dana aktivizma, nego i tokom svih 365 dana u godini.
“Nažalost, umjesto da slavimo položaj žena, umjesto da slavimo sve naše uspjehe koje smo ostvarili zaista u mnogim sferama, mi moramo stalno da koristimo svaku priliku da podsjećamo zapravo na nasilje nad ženama i djevojčicama i o crnoj statistici u BiH”, kazala je Hadžihalilović i dodala da će 16 dana aktivizma prerasti u svakodnevnu kampanju u BiH ali i diljem svijeta.
Ona je pojasnila da statistike nisu loše samo u BiH, nego i na cijelom Balkanu i Evropi te da je neophodno poduzeti određene korake jer ovo nije odgovornost samo aktivistkinja i građanki, nego je odgovornost svih koji se osjećaju građanima i građankama.
“U različitom kontekstu mi smo postavljale različite zahtjeve institucijama, od onih koji donose odluke, do sudstva, tužilaštva. Jedna od stvari koju sigurno tražimo cijelo vrijeme jeste odgovornost prema poslu. Pitanje nasilja nad ženama ne može se tretirati kao drugostepeni krivični postupci ili prekršaji. Ono mora biti tretirano prioritetno i u skladu sa određenim vremenskim rokom”, kazala je ona.
Fondacija CURE su nekoliko puta zahtijevale i veću kontrolu naoružanja u BiH.
Ulična akcija je organizovana povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Fondacija CURE zahtijeva, između ostalog, uvođenje pravne definicije femicida, propisivanje femicida kao krivičnog djela u zakonskim aktima, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi.
Amira Avdić kazala je da Udruženje žena “Srce i duša” iz Lukavca, čija je predsjednica, često sa Fondacijom CURE učestvuje u ovakvim i sličnim aktivnostima te da jedni drugima pružaju podršku.
“Mi moramo da budemo jedne drugima podrška. Ne trebamo da okrivljujemo jedna drugu, trebamo da se borimo da budemo ne samo mi ravnopravne, ali i svi drugi i muški jer i oni su nam jako važni u ovoj našoj borbi i želimo da poručimo svima da moramo da se umrežavamo, moramo jedne druge podržavati i moramo se boriti na ovakav i sličan način za jednakost odnosno ravnopravnost u našem društvu”, kazala je Avdić.
Ona je dodala da njeno udruženje postoji već 16 godina te da su imale priliku primijetiti da su žene dobile snagu, da su se osnažile i počele da prijavljuju nasilje.
“Mi ovim svojim radom želimo pokazati da smo na strani svih onih koji trpe nasilje i da ne trebaju da trpe, treba nama da se obrate te onim ustanovama koje mogu pomoći njima, a i nama samima da nema ovih slučajeva”, kazala je ona.
Besima Borić, aktivistkinja za ljudska prava, rekla je kako je borba protiv nasilja složen ali i važna tema te kako je teško praviti velike iskorake ukoliko se cijelo društvo i svi nivoi odgovornosti ne uključe na svoj način u tu borbu.
“Bojim se da se poličari i političarke ne uključuju dovoljno i da se zakonodavstvo koje treba mijenjati evidentno jako sporo mijenja, a s druge strane, ponekad nažalost pri formiranju vlada ili se u neke druge pozicije kandidiraju ljude koji su vezani za nasilništvo u porodici, za rodno zasnovano nasilje ili bilo koje drugo nasilje i šalju vrlo negativne poruke i to je nešto protiv čega se također treba boriti”, kazala je Borić.
Specifičan problem predstavljaju ubistva žena iz mržnje, pred kojima niko ne bi trebao zatvari oči.
“Koliko god bilo teško definirati šta je zapravo femicid, mi ćemo se boriti i dalje i na ovakav način kao i danas da to nađe svoje mjesto u krivičnom zakonu zato što se može prepoznati femicid”, kazala je Borić.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u periodu od 1. januara do 31. oktobra 2024. Godine, zabilježena su 344 prijavljena slučaja nasilja, a u 202 slučaja žene su prijavile bračne, vanbračne, i bivše partnere kao počinioce nasilja.
