Zakon o zaštiti od nasilja u porodici predviđa i mjeru elektronske narukvice počiniocima

Predstavnici Ministarstva pravde Federacije BiH su na stručnoj raspravi “Novi zakonodavni okvir protiv rodno zasnovanog nasilja u Federaciji BiH: Izmjene i dopune Krivičnog zakona i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama” javnost upoznali s dva zakona na kojima se godinama radilo, a od ubistva Nizame Hećimović prošle godine značajno insistiralo, navodeći ga kao suštinsku promjenu u osiguravanju zaštite žena i djece.

“Fokus Kaznenog zakona je na pooštravanju kazni prije svega, na uvođenju novih kaznenih djela poput uhođenja, sakaćenja spolnih ženskih organa, zloupotreba snimaka spolno eksplicitnog sadržaja, odnošaj s djetetom mlađim od 15 godina i drugi koji štite žene i djecu”, kazao je Vedran Škobić, ministar pravde Federacije.

Rekao je da su kazne značajno podigli, ukazujući da samo oštrom sankcijom i nemogućnosti da se otkupe kazne zatvora mogu nasilnicima pokazati da im se ne isplati činiti takva djela.

“Nismo se bavili kriminalizacijom femicida na način kako je to u javnosti prezentovano, jer smatramo da postojeći zakonski okvir pruža izuzetno dobru zaštitu žena kad je u pitanju femicid. Pitanje femicida kao pojma je ubistvo žene zbog mržnje, a mi to već imamo u zakonu”, kazao je, dodavši da je za takvo djelo već predviđena najveća kazna zatvora.

Ovim zakonima se proširuje i kažnjavanje prema načinu izvršenja djela, odnosno izvršenju djela nasilja putem informaciono-komunikacijskih tehnologija.

Ovaj vid nasilja i prijetnji koje su prethodile fizičkom nasilju ranije nisu kažnjavane, zbog čega su žrtve, ali i organizacije civilnog društva tražile da se uznemiravanja, vrijeđanje i prijetnje kažnjavaju i u online prostoru.

Mjera koja se zakonom predviđa, a za koju ministar Škobić smatra da je najefikasnija jeste i uvođenje elektronske narukvice nasilniku kojom bi se pratilo da li poštuje izrečene mjere zabrane prilaska, odnosno čime se sprečava ponavljanje nasilnog djela.

“Ako mene pitate, mislim da je ovo najefikasnija mjera za adekvatnu zaštitu žene u pogledu sprečavanja i onemogućavanja nasilnika za ponovno počinjenje djela”, rekao je ministar Škobić tokom rasprave.

Tokom stručne rasprave, Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice, kazala je da se sa zakonom značajno zakasnilo i da nisu ispoštovali osnovni zahtjev organizacija i žrtava, a to je kriminalizacija femicida.

Meliha Sendić, ispred Centra ženskih prava iz Zenice i kao predstavnica Ženske mreže BiH, rekla je da je usklađeni zakon bio nužno potreban.

“Nadam se da će novi zakon odgovoriti na onu problematiku koju smo mi identifikovali kao nevladine organizacije na terenu i kroz desetogodišnji monitoring pravosuđa, a na osnovu čega smo predložili izmjene i u ovom zakonu”, kazala je prije prezentovanja zakona.

Sendić je rekla da prije prezentacije nisu imali uvid u odredbe zakona, što je i najčešća kritika aktivista i organizacija civilnog društva u pogledu netransparentnosti tokom rada na zakonima.

Prema prijedlogu zakona kojim se sada tretiraju i sigurne kuće, a koje će se djelimično institucionalizirati, na način da će dobijati sredstva iz budžeta, te da sredine koje su u potrebi mogu tražiti osnivanje novih sigurnih kuća kao ustanova za žene žrtve nasilja, predlagači smatraju da će osigurati održivost sigurnih prostora uz dobru koordinaciju sa insitucijama zaštite.

Mato Tadić, savjetnik federalnog ministra pravde, naveo je da je odredba nasilja u porodici postojala i ranije, ali da su novim izmjenama podigli sankcije i preciznije naveli inkriminaciju. Osim izmjena, kazao je, uveli su i potpuno nova krivična djela.

“Kršenja zabrana su utvrđena sigurnosnom mjerom, za to smo sada predvidjeli kazne i to je kazneno djelo ko krši mjere koje su izrečene”, rekao je Tadić.

Pod mjerama se podrazumijevaju zabrane prilaska i komunikacije sa žrtvom ili udaljavanje iz doma. Kršenje ovih mjera bi se sada kažnjavalo novčanom ili kaznom zatvora do tri godine, s tim da se kazna zatvora ne bi mogla otkupiti.

Izmjenama Krivičnog zakona izmijenjena je odredba kojom se dijete smatra osobom ne starijom od 18 godina, u odnosu na raniju odredbu kojom su djeca bila do 14 godina starosti.

Cilj ovog zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode zagarantovani ustavima i zakonima.