“Naravno, uvijek se tu radi, sigurni smo, o ljudima koji negiraju genocid u Srebrenici, tako da je ovo njima vjerovatno bila još dodatna neka doza negiranja, odnosno nazovimo neslane šale“, kaže Almasa Salihović, glasnogovornica Memorijalnog centra.

Uposlenici su uputili zahtjev Google-u za uklanjanje ove oznake koja, kako pojašnjava Salihović, nije vidljiva na svim uređajima, te je mape potrebno približiti na pet ili 20 metara kako bi je uočili.

“Međutim, za žrtve, odnosno za preživjele svjedoke genocida u Srebrenici, ovo je svakako još jedna u nizu, nažalost, i uvreda, i način na koji se otvaraju rane na koje nas vrlo često podsjećaju pojedinci“, govori Salihović.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, od kojih su oni ekshumirani uglavnom ukopani u mezarju u Potočarima.

Onaj ko je postavio “park Ratka Mladića“ na mapama svjesno veliča ratnog zločinca, što je izričito zabranjeno i sankcionisano Krivičnim zakonom BiH, kaže advokat Edvin Agić.

“Težinu ovog djela predstavlja da je takva oznaka postavljena pored mezarja u Potočarima, te oznakom da se tu nalazi ‘park’, učinilac ovog djela negira i minimizira okolnosti pod kojima su ljudi masovno ubijani, što duboko vrijeđa žrtve i preživjele“, navodi Agić.

Prema odredbama Zakona, svaka radnja koja uključuje dodjelu priznanja, registraciju naziva, ili bilo kakav čin koji veliča osobu osuđenu za genocid ili druge teške zločine predstavlja krivično djelo i podliježe krivičnoj odgovornosti sa kaznom zatvora od  najmanje tri godine.

Mladića je MKSJ osudio 2021., u svojstvu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici, počinjenih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Kako navodi advokat Mirnes Ajanović, Tužilaštvo BiH je dužno, po prijavi ili po službenoj dužnosti, istražiti i utvrditi ko je odgovoran za ovaj postupak. On kaže da je posebno značajno što je radnja izvršena putem digitalne platforme – što omogućava jednostavno praćenje digitalnih tragova, kao što su IP adrese i korisnički nalozi, a koji mogu poslužiti kao ključni dokazi za identifikaciju počinitelja.

“Osoba koja je odgovorna za postavljanje ove lažne lokacije mora biti krivično gonjena prema zakonskim odredbama. Ova situacija također otvara važno pitanje odgovornosti digitalnih platformi kao što je Google, koje moraju preuzeti aktivniju ulogu u prevenciji i efikasnijem nadzoru, kako bi se spriječile ovakve zloupotrebe u budućnosti“, kaže on.

Iz Tužilaštva BiH navode da nisu zaprimili prijavu o postavljanju lažne lokacije na mapi u Potočarima.

Salihović kaže da se još uvijek nisu obraćali stručnjacima kako bi otkrili ko je mogao staviti oznaku, a Google je nakon sedmicu dana – koliko je oznaka bila dostupna – izbrisao “park“ iz mape.

Gabriela Chiorean, menadžerica za komunikacije u Google-u, za Detektor pojašnjava da njihovi automatski sistemi i obučeni operateri rade konstantno kako bi nadgledali mape zbog sumnjivog ponašanja, uključujući i netačne izmjene lokacija. Dodaje i da olakšavaju korisnicima prijavu obmanjujućih lokacija i neprimjerenih sadržaja, a što Google-u pomaže da informacije na mapama ostanu autentične i pouzdane.

“Omogućavanje korisnicima da predlažu izmjene na mapi pomaže nama da imamo potpunije i ažurirane podatke, ali smo svjesni da ponekad mogu biti predložene netačne ili loše izmjene. Kada se to dogodi, činimo sve da što prije riješimo problem. Koristimo manuelne i automatske sisteme za otkrivanje spama i prevara, ali ne dijelimo detalje o našim procesima, kako ne bismo otkrili informacije onima s lošim namjerama“, kaže ona.

Stalni sudski vještak informacijsko-komunikacijske struke Emir Alibašić kaže da svako može zatražiti promjenu o izmjeni podataka, koja će biti prihvaćena ukoliko zadovoljava kriterije koje je Google postavio u svom algoritmu.

“Što se tiče postavljanja određenih lokaciju na kartu, u tom slučaju osoba koja postavlja te podatke mora imati Google account, koji može svako registrovati, nažalost“, objašnjava on te dodaje da bi Google trebao brže i ozbiljnije reagovati kako bi uklonio lažne podatke, s obzirom na to da se radi o osjetljivom pitanju za društvo u Bosni i Hercegovini.

Prema uputama na zvaničnim stranicama Google-a, lokacije neće ispunjavati uslove za pojavljivanje u pretraživanju, mapama i drugim proizvodima, sve do momenta verifikacije.

Google ne objavljuje tačne podatke o broju prijava lažnih lokacija na mjesečnom nivou, pojašnjava vanredni profesor na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Zenici i stalni sudski vještak, Haris Hamidović, ali je poznato da se kompanija suočava s velikim brojem takvih prijava zbog ogromnog broja korisnika.

“Ove prijave obuhvataju ne samo lažne lokacije, već i netačne informacije, neispravne podatke o biznisima, kao i uvredljiv sadržaj“, kaže i navodi da mu je poznato da Google ulaže značajan trud kako bi smanjio njihov broj – putem provjere, prijava korisnika i naprednih algoritama koji otkrivaju sumnjive aktivnosti.

Lažne lokacije ili uvredljiv sadržaj na Google Mapama, uključujući veličanje ratnih zločinaca ili bilo koje drugo neprimjereno ponašanje, može se prijaviti, kaže Hamidović, dodajući da imaju posebna pravila za uvredljiv i neprimjeren sadržaj.

“Neprimjereni sadržaj uključuje veličanje ratnih zločinaca, uvredljive natpise, govore mržnje ili druge forme neprimjerenog sadržaja koje krše pravila Google-a“, kaže on. Prema njegovim saznanjima, Google bilježi različite vrste podataka prilikom korištenja svojih servisa, uključujući IP adrese s kojih se pristupa platformi kao što je Google Maps.

Ovo su podaci koji se, navodi Hamidović, koriste za sigurnost, provjeru autentičnosti korisnika te druge interne svrhe. Govoreći o pravnim zahtjevima i dostavljavanja informacija istražnim organima, on kaže da Google postupa u skladu sa zakonodavstvom i međunarodnim pravnim okvirima.

“Istražni organi iz inostranstva, uključujući Bosnu i Hercegovinu, mogu dobiti te podatke putem međunarodnog mehanizma pravne pomoći, koji ide kroz Ministarstvo pravde BiH, u skladu s međunarodnim ugovorima i zakonima“, kaže i pojašnjava da razlozi za činjenicu da lokacija “park Ratko Mladić“ nije vidljiva na svim uređajima mogu uključivati tehničke postavke, keširanje, različite verzije aplikacije, regionalna ograničenja ili status lokacije na Google nalogu.

Advokat Edvin Agić smatra da bi Tužilaštvo BiH trebalo otkriti počinioca, s ciljem zaštite državnog poretka.

“Postupanjem organa gonjenja zaštitio bi se kredibilitet Tužilaštva BiH i dostojanstvo žrtava i preživjelih. Tužilaštvo BiH ima partnerske sigurnosne agencije koje mogu pronaći počinioca ovog djela, te treba imati samo malo volje da zaustavi one koji ne poštuju državne zakone“, zaključuje Agić.

Do otkrivanja počinioca, smatra Salihović, Memorijalnom centru ostaje mogućnost da obavijeste javnost o još jednoj uvredi za žrtve.

“I dan-danas imamo pojedince koji i na ovaj način oskrnavljuju žrtve genocida u Srebrenici, jer nažalost radi se o samoj lokaciji mezarja Memorijalnog centra, što je jedna dodatna uvreda za sve nas koji smo preživjeli genocid u Srebrenici“, zaključuje ona.