Minimalnim sankcijama CIK BiH podstiče na kršenje Izbornog zakona

Koalicija je predstavila ključne nalaze nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora 2024. za period od 22. jula do 11. augusta, tokom kojeg su utvrđene 273 izborne nepravilnosti.

Najveći broj izbornih nepravilnosti se odnosio na 102 slučaja zloupotrebe javnih resursa, dok je u 80 slučajeva utvrđena preuranjena izborna kampanja. U 36 slučajeva utvrđeni su propusti u radu lokalnih izbornih jedinica, 21 primjer nepravilnosti u radu medija, 11 pritisaka na birače i druge nepravilnosti.

Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnostima i medijima Koalicije “Pod lupom”, kazao je da su ponovo pojedine stranke vodeće u izbornim nepravilnostima i u kontinuiranom činjenju istih nezakonitosti.

“Tako stranka SNSD ima 42 izborne nepravilnosti, SDA ima 24 primjera izbornih nepravilnosti, dok SDP ima 17, a SDS 17”, rekao je Kamenjaković.

Kazao je da je Koalicija podnijela ukupno 62 prijave CIK-u koje se prvenstveno odnose na preuranjenu izbornu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, na osnovu čega je CIK izrekao samo 11 sankcija u iznosu od 41.000 KM.

Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije, naveo je da je povećan broj prijava prema CIK-u BiH i da u polovini slučajeva one dolaze od građana. Rekao je da je drugi pozitivan iskorak CIK-a izmjena prakse u objavi identiteta prijavitelja nepravilnosti, ali da nije do kraja otklonjen problem.

“To je promjena u odnosu na dosadašnju praksu, gdje su se građani izlagali mogućem pritisku ukoliko prijave određene nepravilnosti, sada se stavljaju samo inicijali”, kazao je.

Detektor je ranije problematizirao ovu praksu CIK-a BiH u kojoj su objavljivali identitete prijavitelja, ali i slali njihove podatke kandidatima koje prijavljuju. CIK BiH je nakon teksta praksu izmijenio na način da koriste inicijale, ali su u koloni opisa napisali puna imena i prezimena prijavitelja.

“Čak i da se u opisu ne spominje i prezime, praksa CIK-a BiH da se obraća prekršiocima sa imenom i prezimenom prijavitelja treba biti ukinuta”, rekao je Jovanović.

Objasnio je da takva praksa gubi smisao i šalje pogrešnu poruku građanima koji žele ukazivati na izborne nepravilnosti.

“U kontekstu lokalnih izbora su to ljudi iz lokalnih zajednica, hrabri pojedinci koji se usude prijaviti korupciju, jer je to korupcija. Veliki broj tih prijava nekada ima oblik krivičnog djela. Možemo zamisliti da ljudi koji se odvaže na to, da politički subjekti koji vedre i oblače u tim lokalnim zajednicama saznaju njihova imena, kakve posljedice mogu snositi u vidu pritisaka ili odmazde, što se dešavalo u ranijim slučajevima”, kazao je Jovanović.

CIK BiH s druge strane vrlo usko tumači odredbe koje se odnose na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, naveo je Jovanović, i gdje su, od 353 prijave, izrečene sankcije u samo 59 slučajeva.

“Svaka sedma prijava rezultira kaznom. Funkcionerska kampanja cvjeta, svakom građaninu je jasno da je to kampanja, osim CIK-u BiH. Zloupotreba javnih resursa se ne sankcioniše pored jasnih propisa i namjere zakonodavca da spriječi ovaj vid nepravilnosti”, rekao je Jovanović.

Problem na koji ukazuju iz Koalicije tiče se i iznosa sankcija od CIK-a BiH jer su u prosjeku izricali najniže iz zakonom predviđenog okvira, te da do danas nije izrečena nijedna sankcija blizu gornjeg praga od 30.000 KM. Jovanović upozorava da je ova praksa motivirajuća za političare i da im se isplati činiti prekršaje.

“Na deset političkih stranaka koje kontinuirano krše izborna pravila odnosi se dvije trećine pristiglih prijava i čak 80 posto izrečenih kazni. To su višestruki povratnici u kršenju izbornih pravila, koji se moraju početi najstrožije kažnjavati”, kazao je on.

Jovanović je upozorio i na potencijalne probleme s prevarama koji nisu regulisani izmjenama zakona, a dešavaju se zbog posljednjih izmjena kojima se zabranjuje predsjednicima i zamjenicima biračkih odbora da budu članovi političkih stranaka.

Koalicija je u prethodnom periodu prikupila nekoliko stotina primjera osoba koje su predložene za poziciju predsjednika ili zamjenika biračkih odbora a koji se dovode u vezu s političkim strankama.

“Ono što je važno jeste da CIK pročešlja detaljno imena svih ljudi, da vidi da li su bili kandidati u izbornim ciklusima, ali i da li su bili u članstvu biračkog odbora ispred bilo koje stranke u prethodnim izbornim ciklusima. To je dokaz da ti ljudi nisu nestranački”, poručio je Jovanović.