Nakon što je portal Detektor kontaktirao “Metu”, kompaniju u čijem je vlasništvu Facebook, naveli su da su pregledali sadržaj i završili procjenu, poslije koje su, zbog kršenja pravila o nasilju, podsticanju i govoru mržnje, uklonili neke od komentara ispod objave. Novinari Detektora vidjeli su i da neki od komentara, poput “Đe bomba”, ni tada nisu uklonjeni.

Iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa navode da se prijetnje povećavaju u vrijeme povorke, kao i da prijavljuju policiji, ali da nemaju povratnih informacija.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) pojašnjavaju da aktivno rade na praćenju i provjeri objava i poruka upućenih pripadnicima LGBTIQ populacije, a koje bi se mogle okarakterizirati kao govor mržnje ili ugrožavanje sigurnosti. Ustanovili su, navode, da je u proteklim godinama gotovo za polovinu “autora” uvredljivih komentara, i onih koji bi se mogli smatrati ugrožavanjem sigurnosti, utvrđeno da žive van granica BiH.

Amil Brković, pravni savjetnik u Sarajevskom otvorenom centru (SOC), smatra da je govor mržnje putem društvenih mreža sve češća pojava, koja dodatno doprinosi stigmatizaciji ove populacije te da je borba protiv ovakvih komentara teška jer u pravnom smislu postoje praznine za adekvatno reagovanje.

Neophodna efikasnija borba protiv govora mržnje na Facebooku

Semir Hambo, glavni i odgovorni urednik Klix.ba, kazao je kako je ovaj portal uveo korištenje posljednje verzije Open AI-a na sekciji “komentari” na njihovoj stranici, koji može detektovati govor mržnje prilično precizno i na našem jeziku.

Hambo je dodao da ovaj alat radi tako što prije objave komentara detektuje da li sadržava govor mržnje. Ali ovaj proces nije primjenjiv na Facebooku, gdje se nalazi objava ispod koje su ostavljeni komentari protiv LGBTIQ zajednice.

“Prije svega jer je Facebook društvena mreža koja bi sama trebala konkretnije krenuti u borbu protiv govora mržnje”, rekao je Hambo.

“Meta” za Detektor tvrdi da oko 40.000 ljudi širom svijeta radi na sigurnosti na društvenoj mreži Facebook, uključujući 15.000 ljudi koji pregledaju sadržaj na više od 70 jezika, uključujući one u zemljama Balkana.

“Ne dozvoljavamo govor mržnje na Facebooku, što znači da ne dozvoljavamo napade na ljude na osnovu rase, etničke pripadnosti, religije, seksualne orijentacije, spola, rodnog identiteta i još mnogo toga”, navode u pisanom odgovoru, kao i da takav sadržaj brišu nakon saznanja da postoji.

Oni su kazali kako je “Meta” mnogo uložila u sisteme umjetne inteligencije i u timove za pregled, a koji govore lokalne jezike.

Nakon uvida u izbrisane komentare, Detektor je zaključio da su mnogi komentari još uvijek dostupni. Iz “Mete” su naknadno naveli da su izvršili ponovnu provjeru i procjenu te uklonili dodatne komentare zbog kršenja pravila, ali komentari kao što su “ovakav skup se cisternama rješava” ili “sad je Putine baci” i dalje su dostupni.

Online prijetnje i govor mržnje zastupljeniji tokom LGBTIQ događaja i povorke

Festival “Kvirhana”. Foto: Asja Mustajbašić

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine mapira slučajeve narušavanja digitalnih prava, čiji se broj, prema ranijim izvještajima, poveća u trenutku kada su pripadnici LGBTIQ zajednice vidljivi kroz festivale i Povorku ponosa.

Brković pojašnjava da SOC u ovo doba godine očekuje širenje govora mržnje. Pojašnjava i da u zadnjem periodu nisu zaprimali direktne prijetnje, ali da su im na ulazu bili nalijepljeni anti-LGBTIQ stickeri.

Dodaje da je SOC u nekoliko navrata slao krivične prijave u vezi s ugrožavanjem sigurnosti u online prostoru, ali da tužilaštva u takvim situacijama donose naredbe o nesprovođenju istraga zbog nepostojanja nekih od elemenata koji ulaze u biće tog krivičnog djela.

“Koliko možemo i stignemo, šaljemo interne prijave platformama kojima se diseminira govor mržnje”, kaže Brković, te podsjeća da su, prilikom održavanja “Kvirhane”, prošle godine pojedini lokalni političari također raspirivali mržnju prema SOC-u i generalno LGBTIQ zajednici u BiH.

Tužilac Nermin Keranović navodi da Tužilaštvo KS-a ne vrši nadzor online prostora te da saznanja o prijetnjama ili govoru mržnje crpi na osnovu prijava koje podnose nevladine organizacije ili predmeta koji se formiraju po službenoj dužnosti.

Ivana Arapović iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u razgovoru za Detektor kaže da članovi imaju direktnu komunikaciju s policijom te se sve prijetnje prijavljuju. Naglašava da je u zadnjih pet godina bilo stotine prijetnji u online sferi koje su prijavljene.

Prema njenom mišljenju, prijetnje i govor mržnje nisu bezazleni te ih je potrebno shvatiti ozbiljno i na taj način im pristupiti.

“Prijetnje, govor mržnje, pozivanje na nasilje, prisutni su tijekom cijele godine, iako se povećaju u periodu prije povorke ili održavanja događaja, radionica ili festivala koji su javni, zbog toga što je veća vidljivost LGBTIQ osoba u društvu”, zaključuje ona.

Iz MUP-a KS-a kažu da je Policijska uprava Centar od početka juna 2024. zaprimila dvije krivične prijave i jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka od strane organizatara Bh. povorke ponosa, a koje su se odnosile na ugrožavanje sigurnosti putem društvenih mreža te ispisivanje grafita na zgradi Goethe-Instituta.

Detektor je ranije pisao da se na zgradi Goethe-Instituta u Sarajevu, dan nakon otvaranja izložbe “Čestitke, sramite se!” u organizaciji Bh. povorke ponosa, pojavio uvredljiv natpis upućen pripadnicima LGBTIQ populacije, koji je Tužilaštvo KS-a okvalifikovalo kao krivično djelo “povreda ravnopravnosti čovjeka i građanina”.

Potreba za unapređenjem zakonskog okvira

Film “Četiri zida” o prijetnjama i napadima prema LGBTIQ zajednici u BiH i regionu. Foto: BIRN BiH

Prema mišljenju Brkovića, potrebno je unaprijediti postojeće zakone u prekršajnom i krivičnom smislu, kako bi se moglo bolje odgovoriti na izazove i krivična djela počinjena u online prostoru.

Tužilac Keranović kaže kako prijave koje Tužilaštvo KS-a zaprima u odnosu na govor mržnje u online prostoru, dostavljaju najčešće nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava LGBTIQ populacije, a koje su u međuvremenu prepoznale nedostatke zakonodavnog okvira u BiH, koji ne prati razvoj modernih tehnologija i ne prepoznaje kao krivičnopravno relevantan svaki govor mržnje.

Arapović tvrdi da je problematična činjenica što ne dobijaju povratnu informaciju o ishodu prijava.

“Važno je da nadležne institucije proaktivno rade na pitanju govora mržnje i pozivanju na nasilje u online sferi, budući da se mržnja i homofobija iz online sfere lako prenese u javni prostor”, kaže Arapović.

Prema riječima tužioca Keranovića, Tužilaštvo KS-a se tokom procesuiranja djela počinjenih u online prostoru susreće s poteškoćama zbog nedostatka zakonodavnog okvira u Federaciji koji je veoma usko postavljen u odnosu na ponašanje građana koje je kriminalizirano. Smatra da je potrebno i jasnije definisanje online prostora i granica u kojima slobodan govor prelazi u prekršajno ili krivično postupanje pojedinaca.

“Ovo je posljedica sporog djelovanja zakonodavca da regulira ovu oblast u skladu s razvojem digitalnih tehnologija. Potrebno je jasno definirati pojmove, razgraničiti prekršajnu i krivičnu odgovornost te u tom smislu izmijeniti odredbe Krivičnog zakona, kao i procesnog zakonodavstva”, kaže ovaj tužilac.

Potrebno je, smatra, da se tužiocima prilikom vođenja istrage da mogućnost izdavanja naredbi operaterima telekomunikacija putem kojih bi se osiguralo čuvanje digitalnih dokaza, njihova pohrana i dijeljenje u hitnim slučajevima do ishodovanja sudske naredbe.

Općinski sud u Sarajevu nedavno je osudio Irfana Mulalića i Ishaka Bilala na ukupno pet godina zatvora zbog razbojništva nad pripadnicima LGBTIQ zajednice, nakon što su s Tužilaštvom KS-a sklopili sporazum o priznanju krivnje.

Oni su počinili krivična djela nakon što je Mulalić, putem društvene mreže i aplikacije za upoznavanje gay i biseksualnih muškaraca, stupio u kontakt s tri homoseksualna muškarca.

Peta Bh. povorka ponosa održava se sutra, 22. juna, u glavnom gradu BiH.