“Internet Freedom Meet” u Makedoniji: Rješavanje internet izazova zahtijeva uključenje cijelog društva

“Internet Freedom Meet” (IFM), koji uz podršku Evropske unije organizira Balkanska istraživačka mreža (BIRN), i ove je godine okupio stručnjake iz različitih sfera društva kako bi diskutirali o stalnim i novim izazovima u online sferi. David Geer, šef Delegacije Evropske unije u Sjevernoj Makedoniji, smatra kako rješavanje internet izazova zahtijeva uključivanje cijelog društva.

“Oni nisu samo izazovi za vlade s kojima se treba uhvatiti u koštac, već za sve nas i sve relevantne adrese upravljanja internetom, od privatnog sektora, vlade, akademske zajednice, tehnoloških kompanija, do civilnog društva i medija”, rekao je Geer.

Govoreći o temeljima, posljedicama i rješenjima za zloupotrebu podataka na internetu, kosovska komesarka za informacije i privatnost Krenare Dermaku je kazala kako je prvi korak naučiti građane osnovu pretraživanja interneta. Savjetuje da nikada ne smijemo pristati na davanje pristupa svim kolačićima (cookies), jer to znači davanje pristupa svim svojim informacijama, dok u isto vrijeme korisnik najčešće ne zna gdje su ti podaci otišli i kome.

Novinarke koje su na “Internet Freedom Meetu” skrenule pažnju i na rodno nasilje, sveprisutno online i najčešće usmjereno na seksualnu slobodu žena, govorile su kako danas na hiljade muškaraca dijeli intimni sadržaj djevojaka i žena bez njihovog dopuštenja. Žrtve su nerijetko maloljetne osobe, što je dodatni motiv uključenja tužilaštava. Tako je nedavno, kako su navele, nekoliko vođa grupa s Telegrama uhapšeno u jednoj od akcija.

Kako je rečeno tokom IFM-a, Telegram je aplikacija privlačna za one koji imaju namjeru kršiti zakon, učestvovati u stvaranju ili pridruživanju ekstremističkim grupama ili su dio ogromnih mreža za širenje dezinformacija.

Anonimnost, zaštita razmijenjenih poruka i manjak kooperativnosti vlasnika Telegrama s lokalnim tužilaštvima doprinosi popularnosti aplikacije, koja kao alat može biti korištena benigno i izuzetno pozitivno, ali je do sada nanio mnogo štete osobama i društvu u cjelini, zaključuju stručnjaci na konferenciji BIRN-a.

Stroga regulacija za upotrebu vještačke inteligencije (AI), kako je kazao ekspert Arvin Kamberi, možda nije najbolje rješenje, ali dugoročno gledano, u monopolu nad znanjem AI može postati problem.

S druge strane, učesnici u Skoplju su razgovarali i o potrebi i razlozima za korištenje javnih nadzornih kamera, što mora biti strogo regulirano, kao i način na koji se podaci s kamera koriste.

Na kraju, panelisti iz regije su se dotakli problema izbora i predizbornih kampanja, koji sve češće prolaze kroz izazove dezinformacija pa i korištenja vještačke inteligencije u svrhu srozavanja integriteta institucija ili političkog protivnika.

IMF je završen prezentacijom BIRN-ovog projekta “Reporting Digital Rights and Freedoms”, s naglaskom kako se može ostvariti saradnja s nezavisnim ekspertima i institucijama.