Rad granične policije između državne sigurnosti i poštivanja individualnih prava

Todor Gardos, konsultant i autor izvještaja “Monitoring rada granične policije u Jugoistočnoj Evropi: Nove mogućnosti” kazao je da je Bosna i Hercegovina pod teretom prijema i osiguranja boravka osoba koje se vraćaju s drugih granica. Stoga, kako je naveo, neophodno je uraditi individualnu procjenu o mogućnosti davanja azila.

Kako se naglašava u izvještaju, neophodna je saradnja na međunarodnom nivou aktera koji obavljaju monitoring za osiguranje prava migranata, a zemlje koje su na putu ka EU trebaju iskoristiti te mogućnosti.

“Imamo i kontinuiran proces uspostave saradnje s Frontex-om- (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu), kako bi se obezbijedilo neovisno praćenje poštivanja ljudskih prava”, kazao je Gardos, kao i da je neophodno da se BiH obaveže da će poštivati, štititi i ostvarivati ljudska prava na granicama, te osigurati potrebnu političku podršku za njihovo uspješno funkcionisanje.

U izvještaju Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Misije OSCE, koji je danas prezentiran a objavljen tokom prošle godine, navodi se da je Bosna i Hercegovina proteklih godina bila tranzitna zemlja za mnoge nezakonite migrante. Prema monitoringu Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o migracijskim kretanjima, više od trećine ljudi u pokretu ušlo je u zemlju uz pomoć posrednika. Četiri od pet migranata koje je organizacija ispitivala izjavili su da su barem jednom vraćeni u drugu zemlju. Namjeravali su da se upute prema Zapadnoj Evropi bez obzira na teškoće prelaska u EU.

“Nevladine organizacije preuzele su evidentiranje pitanja poštivanja ljudskih prava vezanih za aktivnosti granične policije na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te upozorile na zlostavljanja kojima su, prema izvještajima, migranti bili izloženi na toj granici – uskraćivanje pristupa postupcima azila, samovoljna hapšenja i pritvaranja, zlostavljanje, kao i krađu i uništavanje imovine“, navedeno je u izvještaju.

Detektor je ranijih godina pisao o nasilju nad ljudima u pokretu i teškoćama kroz koje prolaze.

Vlasti u Bosni i Hercegovini su, prema izvještaju, povećale kapacitet za humanitarni prijem migranata koji su više puta vraćeni u drugu zemlju, s obzirom da je vraćanje migranata prioritet njenog susjeda članice EU, dok su međunarodne i nevladine organizacije angažovane zbog podrške osobama u teškim situacijama na graničnim područjima i dokumentiranju incidenata u vezi s povredama ljudskih prava.

Gardos je kazao da se zemlje Jugoistočne Evrope suočavaju s dvostrukim izazovom osiguravanja granica i rješavanja nezakonitih migracija uz istovremeno omogućavanje slobodnog kretanja. Naveo je da postupanje granične policije predstavlja izazov u pogledu postizanja ravnoteže između državne sigurnosti i individualnih prava i sloboda.

Ensad Korman, zamjenik direktora Granične policije Bosne i  Hercegovine rekao je da u posljednje vrijeme azil u BiH traže lica iz Sirije, Iraka i Irana.

“Zabilježen je i pokušaj nasilnog ulaska u BiH probijanjem rampi na graničnim prelazima”, kazao je Korman, te naglasio da službenici Granične policije u ovakvim slučajevima poduzimaju sve zakonom predviđene mjere.

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Željka Marković-Sekulić je navela da je Ministarstvo dalo podršku osobama koje su stigle iz Gaze i Sudana, koje su srodnici bosanskohercegovačkih državljana, a nemaju riješeno stambeno pitanje.

Prošle godine Detektor je pisao i o pokušajima izbjeglica iz dvije pretežno muslimanske ruske republike – Čečenije i Ingušetije – da napuste BiH.

Ovaj izvještaj pokazuje da međunarodne organizacije, nacionalne institucije za ljudska prava i nevladine organizacije posjeduju bogato znanje i iskustvo u monitoringu, i da su spremni doprinijeti uspjehu nezavisnih mehanizama monitoringa rada granične policije. Odgovornost država učesnica je da osiguraju neophodnu političku podršku i vodstvo u razvoju takvih mehanizama kroz transparentan i istinski inkluzivan proces.

Nevenko Vranješ je naveo da Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH može nakon posjete brojnim kampovima zaključiti da je riječ o posebno ranjivoj kategoriji ljudi koji su podložni trgovini, zbog čega je neophodna dodatna zaštita države.

“Ono što se mora uraditi jeste da se uspostavi ažurirana evidencija svih migranata”, kazao je Vranješ, te objasnio da BiH ima skoro pa savršen pravni okvir, ali u praksi je to jako loše, navodeći da za svako pravilo mora postojati subjekat koji će to budžetirati i platiti.

Ministarstvo sigurnosti BiH kroz Strategiju suprotstavljanja trgovine ljudima, prema riječima Stanislave Tanić, poseban akcenat stavlja na edukaciju specijalaca koji imaju direktan kontakt s ranjivim kategorijama.

Usvajanje pristupa koji uzima u obzir dob, rod i različitost u upravljanju granicama, ključno je za prepoznavanje i rješavanje potreba migranata, posebno onih u stanju ranjivosti, zaključuje se u izvještaju.