“Na ličnom nivou sam više puta iskusila ovaj problem na različitim platformama društvenih medija. A problem je uvijek bio u tome što se moje objave usporavaju na putu do drugih. Dakle, ako je grupi ljudi dozvoljeno da slobodno objavljuju šta god žele o svojoj priči, ili o svojoj strani priče ili o svom gledištu, dok drugim ljudima nije, onda to jednostavno nije fer”, priča El Sayed za Detektor.

Zbog restrikcija izbjegava koristiti Facebook.

“Kodiram mnoge riječi za koje znam da bi zapravo mogle dovesti do cenzure. Ali problem nije riješen kada pokušavam da objavim sliku ili video”, rekla je El Sayed.

Novinari širom svijeta pribjegli su iz ovog razloga igri riječi prilikom objave postova, kako ih algoritmi na platformama ne bi označili kao problematične. Među njima je i Adnan Rondić, novinar Al Jazeere Balkans koji je u stalnoj komunikaciji s novinarima iz Gaze, pa informacije iz Palestine dijeli i na svom ličnom profilu.

On i njegove kolege su riječi poput “Gaza” rastavljali na slogove kako bi zavarali algoritam.

“Zaista potpuno nesklon teorijama zavjere, uvjerio sam se na sličnom primjeru da je postojala, posebno u prvim sedmicama, i još uvijek postoji, cenzura informacija o ratu u Gazi na društvenim mrežama. Ne samo da je vidljivost onoga što su objavljivali bila manja – nestajali su medijski sadržaji. Njihove objave koje su čak bez vrijednosnog suda bile. Bile su tek informacije”, kaže Rondić te dodaje da novnari koji prate rat u Gazi svjedoče relativiziranju stvari.

Detektor je kontaktirao kompaniju “Meta” i zatražio komentar, ali do objave ovog teksta odgovor nije stigao.

Deborah Brown, autorica istraživanja “Metina prekršena obećanja: Sistemska cenzura palestinskog sadržaja” organizacije Human Rights Watch, potvrdila je da je posljednji val cenzure počeo odmah nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, najviše na Facebooku i Instagramu.

“Otkrili smo da je ova cenzura bila sistemska i globalna jer smo dokumentovali slučajeve iz svakog regiona svijeta, preko 60 zemalja za koje dokazi pokazuju da ovaj tip cenzure ili ograničenja nije bio greška ili jedan specifičan slučaj, nego su se tu pojavili obrasci”, objašnjava Brown.

Jalal Abu Khater iz organizacije “7amleh” iz Haife, koja se, između ostalog, bavi digitalnim ljudskim pravima, za Detektor kaže da problem nije samo u gušenju informacija o stradanju civila, nego da je osjetan problem širenja govora mržnje.

“To je posebno vidljivo u kontekstu koji se koristi za opravdavanje kolektivnog kažnjavanja i nasilja nad Palestincima. U vrijeme kada postoji mogućnost da se u Gazi dešava genocid, brine nas to što platforme ne pokazuju odgovornost”, kaže Abu Khater.

Prema istraživanju organizacije Human Rights Watch, kaže Brown, “Meta”, vlasnica Facebooka i Instagrama, aktivizam za obustavu vatre u Gazi prepoznala je kao spam, odnosno bezvrijedan i zagušujući sadržaj.

“Mnogo ovog sadržaja je uklonjeno, ne zato što se smatralo poticanjem na nasilje ili hvaljenjem terorističke grupe, već pod politikom protiv neželjene pošte. Mnogo govori činjenica da postavljanje hashtaga ili promocija aktivizma na platformama, u kritičnom globalnom trenutku, pokreće filter za neželjenu poštu, a oni nisu smislili način da to zaobiđu”, zaključuje Brown, dodajući da ovakva vrsta cenzure čini da se ljudi osjećaju kao da vrište u prazninu.

Feđa Kulenović, informacijski stručnjak i asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smatra kako pravila društvenih mreža, uključujući i vještačku inteligenciju, nisu do kraja jasna u pogledu cenzure sadržaja o ratu u Gazi.

“Nekada su pravila razumljiva u smislu onoga što zajednica, odnosno platforma koja je donijela pravila o tome donosi, a s druge strane – pojma nemamo. Postoji čitav niz tih slučajeva da ‘Meta’ pogotovo ima preferencije prema jednoj strani ili drugoj, u kontekstu američke politike, u kontekstu svih ovih dešavanja. I očigledno je da se smanji domet. Međutim, to su vrlo teška i naporna istraživanja da dođemo do dokaza da se to dešava”, kaže Kulenović.

Često se, navodi Kulenović, građani dovedu u situaciju da pokušavaju ubijediti platformu da je uklanjanje sadržaja bilo greška, ali da najčešće prevagne činjenica da većina ljudi nema vremena za takve borbe.

Podsjeća da su društvene mreže napravile izuzetak kada je u pitanju osjetljivi sadržaj i rat u Ukrajini, te se stoga postavlja pitanje zašto takav izuzetak nije napravljen i u slučaju Gaze, odnosno – zašto se ne uzima u obzir javni interes za događaje.

“Facebook nije mislio da će postati toliko velik i da će morati uzeti u obzir odgovornost za javni interes. OK, neće niko od nas promovisati terorizam, ali onda dolazimo u situaciju i gledamo videa žrtava koje su nevine ili je medij kažnjen jer im se uklanja post o dešavanjima o Gazi jer su spomenuli ime organizacije koja je na američkoj listi terorističkih organizacija”, zaključuje Kulenović.

Rondić, koji je i sam izvještavao o napadu 7. oktobra, poručuje kako stvari treba stavljati u pravi, a ne vještački kontekst.

“Ovim bi se pitanjem trebale baviti i druge organizacije svijeta jer se blokada digitalnih ljudskih prava koja se dešava u Gazi sutra može desiti bilo gdje drugo”, zaključuje Jalal Abu Khater.