Nekažnjivost napada na novinare prijetnja za slobodu govora i demokratsko društvo u BiH

Konferencija povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima. Foto: BIRN BiH

Nakon što ga je 19. augusta ove godine pred zgradom, dok je bio s majkom, napala maskirana osoba i zadala mu tjelesne povrede, Dervišević se nadao da će vrlo skoro doći do podizanja optužnice i sankcionisanja osumnjičenog za napad, ali do danas nikakva tužilačka odluka nije donesena.

“Navodno prikupljaju dokaze. Informacija koju ja imam je da su u policiji zbunjeni jer ima sasvim dovoljno dokaza s kojima bi se bez problema moglo izaći s optužnicama pred Osnovni sud”, pojašnjava Dervišević za Detektor.ba.

On navodi i da su zaplijenjeni brojni dokazi, kao što su dva motorna vozila koja su vozili napadači, zatim videosnimci koji pokazuju prisustvo tih vozila na mjestu napada, mobilni telefoni, kao i odjeća koja odgovara opisima koje su svjedoci dali o napačima. Ipak, osobe koje su uhapšene kao osumnjičene za napad na njega su, kaže, puštene na slobodu, zbog čega je otežan rad policiji.

“Tužilaštvu je to sve malo dokaza, te sve to smatra samo indicijama. Oni zahtijevaju da se pokuša pronaći moja krv u autima napadača i pomagača. Navodno, tek nakon dva mjeseca od napada, tužilac je potpisao naredbu za vještačenje tih dokaza”, dodaje napadnuti novinar.

Šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler poručio je da je rješavanje slučajeva nasilja nad novinarima jedan od ključnih koraka na europskom putu BiH i da su sloboda govora i medija kamen temeljac demokratskih društava.

“Sloboda govora i sloboda medija dio su 14 ključnih priroteta koje treba ispuniti. Situacija, kada je ovo pitanje posrijedi, u BiH nije dobra, i imamo jedan spisak napada i incidenata i svega onog što se čini nad novinarima, koji se ne smanjuje, nego se čak produžava”, dodao je Sattler.

Šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler. Foto: BIRN BiH

Ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH, koja je s Delegacijom EU organizovala konferenciju, poručio je da novinari imaju nezamjenjivu ulogu u demokratskim društvima, te pohvalio i saradnju sa institucijama. Zbog slučajeva, kakav je napad na Derviševića, na ovoj konferenciji predstavljena je i inicijativa usmjerena na uspostavljanje mreže kontakt-osoba u tužilaštvima i policijama širom države, koje će biti zadužene za rješavanje napada na novinare.

“Želimo pohvaliti Visoko sudsko i tužilačko vijeće, tužilaštva širom BiH i ministarstva unutrašnjih poslova što su prepoznali značaj ove inicijative i preuzeli obavezu da rješavaju kritična pitanja novinarske sigurnosti, i time unaprijede institucijski odgovor”.

Predstavnici pravosudnih institucija pozvali su sve novinare da napade prijave bez odlaganja.

“Imamo sada jedan jednoobrazan i jedinstven sistem koji treba da podigne i osigura što veću sigurnost novinara u BiH”, pojasnio je Darko Martinčević, tužilac koji je u Tužilaštvu Kantona Sarajevo imenovan kao kontakt-osoba za slučajeve napada na novinare.

Dodao je i da su policijske agencije širom BiH imenovale neke od službenika kao kontakte za ovakve slučajeve, te da bi svim ovim procesima mogla pomoći i nova zakonska rješenja koja bi na poseban i bolji način štitila novinare i osigurala im veću sigurnost.

Dervišević za Detektor kaže da nakon napada osjeća veliko nezadovoljstvo i ljutnju zbog sporosti procesuiranja u njegovom slučaju. Trenutno živi u Kataru, ali napominje da svaki put po dolasku u Brčko dobija policijsku zaštitu jer policija – za koju kaže da je uradila odličan posao u dokumentovanju ovog napada – smatra da je još uvijek životno ugrožen.

“Boli me nepravda i kukavičluk. Znam i jasno je ko su napadači i politički nalogodavci, i to znaju skoro svi u Brčkom, ali se ne poduzima ništa. Tužilaštvo opstruira predmet i razvlači kako bi dobili na vremenu i kako bi vrijeme to stavilo van fokusa javnosti. Volio bih da budu kažnjeni počinioci, ne samo zbog mene, već i zbog svih kojima će se desiti slično, ako ovi ljudi ne budu kažnjeni”, zaključuje Dervišević.

Na problem neprocesuiranja ili sporog procesuiranja napada na novinarke i novinare u našoj zemlji već godinama ukazuju brojne institucije, a prema Globalnom indeksu slobode medija Reportera bez granica, BiH zauzima 64 mjesto od 180 zemalja, i nalazi se u kategoriji zemalja koje su označene kao problematične.

Iz udruženja BH novinari poručuju da tek 25,4 posto slučajeva prijavljenih Liniji za pomoć novinarima bude riješeno u korist novinara i novinarki, te da je to znak ukorijenjene prakse nekažnjivosti ovih krivičnih djela.

“Izostanak pravde u ovim slučajevima ne samo da destabilizira novinarsku profesiju, već doprinosi prihvatanju i jačanju kulture nekažnjivosti kao modela ponašanja pojedinaca i društva prema medijskim profesionacima/kama, naročito onima koji rade u nezavisnim medijima i kritički izvještavaju o temama od javnog interesa”, dodaju iz BH novinara.

Film iz 2021. godine “Novinarstvo nije zločin”, koji je Detektor producirao u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, bavi se iskustvima napadnutih novinarki i novinara, te govori o izazovima s kojima se novinari, radeći svoj posao, svakodnevno susreću, kao i o nedovoljnom procesuiranju napada na medijske radnike i niskim kaznama počiniocima.

U filmu se ukazuje na sve veće pritiske na medije na Zapadnom Balkanu kao i sve teži položaj novinara, a za slučajeve koji se procesuiraju kazne su jako niske i često završavaju nepreventivnim disciplinskim mjerama.

U julu ove godine Općinski sud u Sarajevu osudio je Nefaila Čehića na uslovnu kaznu zbog prijetnji novinarima Detektora.

Ove godine grupa huligana napala je i novinare i aktiviste u Banjoj Luci, o čemu smo govorili u Detektor Magazinu.

Tokom posljednjih pet godina povećao se broj prijavljenih napada u BiH, otvorenih prijetnji smrću, govora mržnje, kao i rodno zasnovanog nasilja prema novinarkama, posebno u online sferi. Od 2019. godine do danas, Linija za pomoć novinarima u BiH je zabilježila 340 napada na novinare.