Loša efikasnost pravosuđa i kaznena politika utiču na sprečavanje korupcije u BiH

Dugotrajni sudski procesi koji često rezultiraju minimalnim kaznama, nedovoljan kvalitet optužnica, te česte promjene u sastavu sudskog vijeća ključni su nedostaci izneseni kao zaključci izvještaja o praćenju procesuiranja korupcije predstavljenog na konferenciji “Integritet pravosuđa i procesuiranje korupcije u BiH” u Sarajevu.

Monitoring predmeta korupcije koji je tokom prošle godine uradio Transparency International u BiH u saradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazao je da su se ročišta u prosjeku zakazivala manje od jednom mjesečno, a od podizanja optužnice do prvostepene presude prođu u prosjeku 22 mjeseca.

“Veći izazovi se odnose na dostavljanje presuda i zapisnika s ročišta. Uočena je različita praksa Općinskog suda u Sarajevu kada je u pitanju dostavljanje presuda, što nam pokazuje da od sudije zavisi hoćemo li dobiti presudu”, kazala je Amela Šarić iz Transparency Internationala te dodala da provedba smjernica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) koja se odnosi na transparentnost nije na zadovoljavajućem nivou.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić rekao je da se preporuke tiču transparentnosti, kao i da je uočen problem otvorenosti samih postupaka.

“Uvidjeli smo niz problema i izazova koji se tiču kvaliteta podignutih optužnica, u određenim slučajevima optužnica koje su vraćane na doradu, veći broj predmeta korupcije koji su završili oslobađajućim presudama. Ono što također treba naglasiti jeste kaznena politika, izdvojili smo niz predmeta koji su rezultirali osuđujućim presudama na osnovu sporazuma o priznanju krivice te izrečene uslovne osude”, kazao je Džidić.

Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u BiH, rekao je da korupcija izjeda BiH iznutra i da je to vrlo bolno za sve građane, kao i institucije. Borba protiv korupcije trebala bi biti jedan od glavnih prioriteta u ovoj zemlji, i EU to zagovara.

“Integritet pravosuđa je od temeljnog značaja za vladavinu prava i jedna je od centralnih vrijednosti za EU. I to je jasno odraženo u 14 ključnih prioriteta koje je EU postavila pred BiH. Integritet pravosuđa i transparentnost se mogu poboljšati. Mi očekujemo da će poboljšanja doći kroz implementaciju najnovijih izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koje, između ostalog, uvode sistem objavljivanja izjava o imovini svih nosilaca pravosudnih funkcija, kao i sistem nezavisne provjere”, kazao je Strippoli.

BiH već godinama ne bilježi nikakav napredak u procesuiranju korupcije, rekao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala, i dodao kako se nameće zaključak da je politička korupcija potpuno nekažnjiva.

“Sasvim je jasno da je procesuiranje političke korupcije ključni indikator nezavisnosti pravosuđa. Ako nemamo procesuiranje političke korupcije s velikom dozom izvjesnosti, možemo utvrditi da je pravosuđe pod političkom kontrolom”, kazao je Blagovčanin. 

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je rekao da je institucija na čijem je čelu opredijeljena za rad na predmetima korupcije te da je imenovan međunarodni savjetnik u Odjelu za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Time, kako je kazao, pokušavaju da donesu najbolje prakse, posebno u prijedlozima za privremeno i trajno oduzimanje nelegalno stečene imovine.

“Nezadovoljni smo kaznenom politikom koja nije adekvatna i nema svrhu generalne prevencije”, kazao je Kajganić i dodao da je institucionalni način rješenja takav da svi moraju biti u lancu borbe protiv korupcije.

Na konferenciji je rečeno da postoji puno deklarativne spremnosti za procesuiranje korupcije, ali i da se smjernice VSTV-a ne primjenjuju. Ključni probem je hrabrost i volja da se primijene najbolje prakse.

Učesnicima je predstavljena i “Analiza efikasnosti i integriteta disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca”, koja je pokazala da su mehanizmi za osiguravanje disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija nedovoljno transparentni, usložnjeni i dugotrajni, a način kažnjavanja relativno blag i neefikasan, uzimajući u obzir nivo odgovornosti koju ove funkcije sa sobom nose.

“Nedostaje jasna gradacija disciplinskih prekršaja, zakon nejasno definiše zastarjelost, nije predviđeno objavljivanje odluka. Uočeni su nedostaci koji se tiču efikasnosti i integriteta. U tužbama nedostaje jasnoća u vezi sa subjektivnim elementima umišljaja ili nehata”, kazala je Šarić.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je rekla da je pozitivno iznenađena ovom analizom, bez obzira na to što ukazuje na stvari koje bi se mogle promijeniti.

Govoreći o trendu obustavljenih postupaka, kazala je da su razlozi za to, uglavnom, odlazak u penziju ili da sudija ili tužilac pravosnažno bude osuđen za krivično djelo i budu razriješeni dužnosti.

“Ured podržava transparentnost postupka. Vrlo često se i mi spominjemo kod ovih segmenata čije odluke nisu dostupne. Ured bi vrlo rado objavio i tužbe i žalbe, međutim te odluke nisu u nadležnosti Ureda. Mi smo organizaciona jedinica Vijeća i o tome odluke donosi Vijeće”, rekla je.

Urednik BIRN-a BiH Semir Mujkić je ukazao na netransparentan raspored disciplinskih ročišta, kao i na uskraćivanje prvostepenih odluka.

“Potpuno je besmisleno da imate javnu opomenu koja nije javna. Veliki je broj postupaka koji nisu završeni zbog odlaska u penziju i to je pokazatelj da se nije dobro upravljalo postupkom”, kazao je Mujkić i dodao da su novinari u “mraku” jer nemaju dostupne tužbe niti znaju na koga se disciplinski postupci odnose jer su objave na stranici VSTV-a anonimizirane.

Konferencija je održana uz podršku Evropske unije.