Narodna skupština Republike Srpske. Foto: BIRN BiH
Međunarodni stručnjaci su u saopštenju naveli da je BiH bila dobar primjer u regionu prije 20 godina kada je dekriminalizirala klevetu i kada se sve rješavalo kroz građansko pravo. Ponovnom kriminalizacijom mogla bi se ugroziti prava na slobodu izražavanja, ne samo u Republici Srpskoj, već u cijeloj državi, navodi se u saopštenju eksperata UN-a.
Upozorili su i da kriminalizacija klevete negativno utiče na ljudska prava, posebno kada se radi na slobodi izražavanja, i kada je riječ o inkluziji u politički diskurs. Odnosno – pravo na traženje, dobijanje i prenošenje informacija, te slobodu medija.
Iz UN-a smatraju da je usvajanje ranijih amandmana u suprotnosti s globalnim trendom dekriminalizacije klevete, a kao primjer se navodi nekoliko država članica Evropske unije i kandidata za članstvo koji su ranije ukinuli tu praksu, ili su na korak do ukidanja te prakse.
“Glavni razlog zašto se kleveta ne bi trebala kriminalizovati je što to predstavlja kriminalizaciju govora i što bi se moglo iskoristiti da bi se ušutili kritičari, uključujući novinare i aktiviste za ljudska prava. Kriminalizacija klevete može imati zastrašujući učinak na slobodu govora i može dovesti do autocenzure zbog straha od krivičnog gonjenja. Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj može uticati na svakog građanina u BiH, s potencijalno ozbiljnim pravnim i ekonomskim posljedicama”, rekli su za Detektor iz Ureda UN-a u BiH.
Kako navode, primjetan je nazadak u pogledu zaštite ljudskih prava, a ove godine se obilježava 75. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
U saopštenju se dalje kaže da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila amandmane uprkos pozivima novinara, civilnog sektora i međunarodne zajednice, te činjenici da su UN-ovi stručnjaci još u martu 2023. godine izrazili zabrinutost zbog predloženih zakonskih izmjena.
“Duboko žalimo što su vlasti u entitetu Republika Srpska odlučile da kriminalizuju klevetnički govor izricanjem novčanih kazni do 6.000 maraka. Posebno smo zabrinuti da se zakonske odredbe mogu koristiti za utišavanje kritičnih glasova, uključujući novinare, branitelje ljudskih prava i političku opoziciju”, kažu u saopštenju stručnjaci UN-a.
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su krajem jula 2023. godine većinom glasova usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje kleveta, a za koje je glasalo 47 poslanika vladajuće koalicije, dok su novinari najavili da neće odustati od borbe i da će tražiti ocjenu ustavnosti ovog zakona.
Na osnovu preliminarne analize Nacrta Zakonika, nejasna i široka formulacija izaziva zabrinutost u vezi s potencijalnom zloupotrebom ograničavanja legitimnih aktivnosti organizacija civilnog društva, navode iz UN-a za Detektor.
“Nacrt takođe predviđa diferencirani režim registracije i nadzora za nevladine organizacije koje primaju strana sredstva. Ne samo da bi to bilo diskriminatorno i stigmatizirajuće, već bi stvorilo dodatnu birokratiju i imalo budžetske implikacije za vlasti i narod RS-a”, kazali su iz Ureda UN-a u BiH.
Stručnjaci UN-a su pozvali vlasti u Republici Srpskoj da ukinu izmjene i osiguraju poštovanje prava na slobodu izražavanja.
