Goran Salihović i advokat Rifat Konjić. Foto: BIRN BiH
Kantonalna tužiteljica Amra Mehmedić podsjetila je da je Odbrana, tokom ulaganja materijalnih dokaza Tužilaštva, iznosila komentare na svaki dokaz, od kojih su se mnogi ponavljali. Pojasnila je da ih je Tužilaštvo grupisalo na prigovore koji su se odnosili na zakonitost, vjerodostojnost i relevantnost.
Istakla je da najveći dio uložene dokumentacije Tužilaštva čine ovjerene kopije, te ocijenila netačnim prigovor Odbrane da ovjera dokumenata od strane Općine nije važeća. Pozvala se i na odluku Ustavnog suda – da se neovjerena fotokopija može koristiti kao dokaz ukoliko je potvrđena kao neizmijenjena u odnosu na original.
“U odnosu na prigovor da fiskalni računi nisu ovjereni, Tužilaštvo smatra da je općepoznato kako oni izgledaju“, navela je tužiteljica Mehmedić i pitala zašto optuženi Salihović nije u nadležnu službu predavao ovjerene račune.
Osvrnula se i na komentare Odbrane koji su se odnosili na vidljivost samih računa, te navela da je svima poznato da računi vremenom gube na vidljivosti. Tužilaštvo je prigovor relevantnosti na određene dokaze ocijenilo neosnovanim, kazavši da su oni bili osnova za izradu nalaza i mišljenja vještaka, pa su samim tim morali biti uloženi u sudski spis.
Prema riječima tužiteljice Mehmedić, Tužilaštvo nema primjedbi na saslušanje vještaka finansijske struke na prijedlog Odbrane, osim u dijelu da vještak sam pribavlja dokumentaciju, što nije u skladu sa zakonom. Iznijela je i prigovor da vještak izvrši uvid i tumači izvještaje revizora jer je, kako je kazala, revizor saslušan, i Odbrani je bio dostupan za sva pojašnjenja.
Branilac Rifat Konjić je kazao da su svi prigovori i komentari upisani u zapisnik sa glavnih pretresa, pri kojima i dalje ostaju, a u odnosu na vještaka je pojasnio da Odbrana ne traži ništa novo, nego da se vještaku ustupi dokumentacija koju je imao i vještak Tužilaštva.
Salihoviću je na teret stavljeno da je u periodu od februara 2013. do 28. septembra 2016. godine iskoristio službeni položaj, postupao suprotno propisima i pribavio korist u iznosu preko 80.000 KM. Prema optužnici, Salihović je bio upoznat s Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava reprezentacije s limitom od 20.000 KM godišnje, ali je svjesno postupao drugačije.
Kantonalni sud u Sarajevu odložio je suđenje u ovom predmetu na neodređeno vrijeme i donio odluku da, zbog obimne dokumentacije, naredno ročište bude zakazano nakon što vještak sačini nalaz i mišljenje.
