Vijest

Goraždani se prisjetili opsade i stradanja u svom i drugim gradovima

21. Septembra 2022.10:56
U organizaciji udruženja, gradskih vlasti i građana – izložbom ratnih fotografija, promocijom književnih i naučnih djela, te nizom drugih aktivnosti – obilježeni su dani sjećanja na oslobođenje Goražda od opsade duge 1.336 dana, ali i na stradanja stanovnika ovog grada, kao i Višegrada i Srebrenice.


Izložba ratnih fotografija u Goraždu. Foto: BIRN BiH

U Muzejsko-memorijalnom centru “Rorovi“ kod Goražda, koje čuva sjećanje na opsadu grada, otvorena je izložba koja se sastoji od 144 ratne fotografije, u organizaciji Udruženja veterana rata Bosansko-podrinjskog kantona. Ova izložba će, u okviru manifestacije “Dan oslobođenja“, stalno biti postavljena u centru “Rorovi“, kao podsjetnik na stradanje Goraždana tokom opsade.

“Ne postoji riječ kojom bismo objasnili ljudima kako smo preživljavali tokom rata, ali kada pogledaju fotografije, shvatit će“, kazao je Abduselam Sijerčić, predsjednik Udruženja.

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Goražde, uz podršku Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u okviru manifestacije koja je održana od 3. do 21. septembra, promovisana je knjiga brata i sestre Nedžada i Amele Avdić pod nazivom “Ja, haški svjedok“.

Knjiga je pisani trag o iskustvu – tada tinejdžera – Nedžada Avdića i njegove porodice u ratu i genocidu u Srebrenici. Avdić je preživio jednu od masovnih egzekucija tokom srebreničkog genocida i bio je jedan od ključnih svjedoka na suđenjima za ratne zločine.

“Samo nas je nekoliko preživjelo, a ja sam jedan od njih – dječak koji je teško izranjavan – spasio se. Svjedočio sam u mnogim procesima pred Haškim tribunalom. Vratio se u Srebrenicu živjeti i to svoje iskustvo, koje je vrlo teško, predočio na papir i ono je danas u formi knjige“,  kazao je Avdić dodajući kako želi da knjigu pročitaju mladi, koji danas imaju onoliko godina koliko je on imao 1995.

“Drago mi je da sam u Goraždu jer je ono dijelilo sudbinu Srebrenice – njima je isto bilo namijenjeno, ali Goražde se spasilo“, dodao je Avdić.

Hajrudin Mešić, profesor historije i geografije u Gazi Husrev-begovoj medresi i jedan od recenzenata i promotora, kazao je da je knjiga izuzetno važna za kulturu sjećanja i buduće generacije, imajući u vidu da je Nedžad jedan od rijetkih koji je preživio genocid.

“Mislim da je jedini preživjeli koji je napisao knjigu. Ljudi nisu svjesni da su to teške priče. To je kopanje po sebi“, prokomentarisao je Mešić i dodao da ne postoji grad, koji više dijeli sudbinu sa Srebrenicom, kao Goražde.

Goraždani su se prisjetili i stradanja stanovnika susjedne općine Višegrad – promocijom naučne monografije “Živa lomača – Pionirska ulica u Višegradu (14. juni 1992.)“ autora Ermina Kuke. Izdavač monografije je Udruženje “Žena – žrtva rata“ iz Sarajeva, a predsjednica Bakira Hasečić kazala je da je svrha ovog izdanja dokumentovanje jednog od najstravičnijih zločina počinjenih u ratu u Bosni i Hercegovini.

“Višegrad je grad živih lomača. Tu su Bošnjaci bili živi spaljivani samo zato što su bili Bošnjaci. (…) Nadamo se da će pošteni građani Višegrada, predstavnici vlasti i međunarodne zajednice u BiH – kada pročitaju ovu monografiju – pomoći da se pronađu kosti živo zapaljenih civila“, rekla je Hasečić tokom obraćanja.

Autor monografije Ermin Kuka ističe da je njegova, zadaća njegovih kolega i svih ljudi, istraživanje i čitanje o ratnim zločinima.

“Do ‘92. godine sam živio u Višegradu. Sa nepunih sedam godina (…) ja, kao i mnogi drugi preživjeli Bošnjaci, našli smo utočište u Goraždu. Ovo je, ustvari, moj drugi dom“, naveo je Kuka i dodao da je tu započeo školovanje te da je, kako kaže za sebe, prva generacija ratnih pionira.

Od 1992. godine do prekida vatre, kojim je okončan sukob u BiH, srpske snage su držale pod opsadom Goražde u kojem je ubijeno ili ranjeno 7.000 civila, od kojih 548 djece. I pored velikog broja žrtava, još niko nije procesuiran za zločine koji su počinjeni nad stanovnicima ovog grada.

 

Alem Bajramović