Članovi Istražne komisije za stanje u pravosuđu žale se na cenzuru unutar Parlamenta

Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Foto: BIRN BiH

Predsjedavajući Istražne komisije Damir Arnaut je kazao kako je na posljednjoj održanoj sjednici na kojoj su građani iznosili svoje probleme s radom pravosuđa usvojen veliki broj zaključaka koji su dostavljeni institucijama sa zahtjevima za odgovore.

“Dobili ste odgovore od par institucija koje su se izjasnile o zaključcima Istražne komisije. Istražna komisija konstatuje da nije dobila odgovore većine institucija od kojih je odgovore tražila. Ovakav pristup dodatno potvrđuje nalaze iz izvještaja te potrebu za sveobuhvatnom reformom u pravosudnom sektoru u BiH”, rekao je Arnaut.

On se osvrnuo i na odgovore institucija koji jesu pristigli, istakavši da oni potvrđuju nalaze Komisije o komformizmu, prebacivanju odgovornosti i nesposobnosti institucija da rješavaju probleme građana.

Privremena istražna komisija predstavila je izvještaj o svom radu u junu 2022. godine, ali je nakon toga nastavila s radom. Na današnjoj sjednici nije bilo saslušanja, a članovi Komisije usvojili su nekoliko zaključaka.

Na prijedlog člana Branislava Borenovića, kompletan materijal, uključujući i tonske zapise sa posljednje sjednice na kojoj su građani izlagali svoje slučajeve u kojima su nezadovoljni odnosom pravosuđa, Komisija će dostaviti Tužilaštvu BiH.

Arnaut je kazao da je Sekretarijat Parlamenta BiH mišljenje o mogućnosti objavljivanja tonskog zapisa svjedočenja građana sa posljednje sjednice zatražio od Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja smatra da se tonski zapis ne treba objaviti.

“Ono što je meni posebno zabrinjavajuće u ovom slučaju jeste da je akt koji je Sekretarijat uputio prema Agenciji pun paušalnih ocjena i neistinitih informacija”, rekao je predsjedavajući Arnaut, dodavši kako iz odgovora Agencije proizlazi da se tokom procjene oslanjala samo na tvrdnje iz akta Sekretarijata, da nisu cijenili javni interes te da je ovo prvi tonski zapis koji je Sekretarijat odbio objaviti.

Član komisije Zukan Helez je bio mišljenja da prilikom objave tonskog zapisa “ne bi postojalo ništa što bi nanijelo nešto nezakonito članovima bilo koje institucije BiH”.

“Ovdje je vrlo jasno da se politika umiješala u najgorem mogućem obliku i u rad ove komisije i da spriječe da javnost bude upoznata s nasiljem na radnom mjestu i s nasiljem u porodici. Nijedne zakonske prepreke ne vidim da bi ovo izašlo u javnost i da javnost spozna, i zato najoštrije osuđujem ovo”, poručio je Helez.

Istražna komisija je osudila odluku Sekretarijata i optužila ih za pokušaj cenzurisanja svjedočenja te pozvala medijske kuće koje su zabilježile svjedočenja na prošloj sjednici da video i audio zapis učine dostupnim javnosti, u skladu s javnim interesom i pozitivnim zakonskim propisima.

Na današnjoj sjednici usvojena je i radna verzija prijedloga izvještaja Istražne komisije na engleskom jeziku, te je usvojen i prijedlog da se radna verzija prijedloga izvještaja dostavi ambasadama drugih država i međunarodnim organizacijama akreditovanim u BiH.

Istražna komisija počela je s radom u junu 2020. godine. Cilj Privremene istražne komisije je, kako je ranije saopćeno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Privremena komisija je izvještaj o svom radu predstavila u junu 2022. godine navodeći 15 preporuka za poboljšanje stanja u pravosuđu.