Konferencija Safejournalist: Napadi na novinarke u porastu

Konferencija mreže Safejournalist. Foto: BIRN BiH

Tokom dvodnevne konferencije o zaštiti medijskih sloboda i sigurnosti novinara u državama Zapadnog Balkana održane u Sarajevu, udruženja novinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije te drugi stručnjaci ukazali su kako je potrebno raditi na jačanju zaštite slobode novinara.

Govoreći o zaključcima konferencije, Tamara Filipović-Stevanović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije je navela da su, prema analizi Udruženja, prijetnje smrću i prijetnje novinarkama u porastu.

“Od 2019. godine bilježimo da se tada 19 posto prijetnji odnosilo na žene, 2020. godine je bilo 28 posto, a prethodne godine 32 posto”, kazala je Filipović-Stevanović.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, rekla je kako je novinar bitniji od medija, te kako je najbitnije gledati šta se može učiniti za novinarstvo.

“Nama trebaju sredstva za novinarstvo, za medije i novinare koji se bave novinarstvom, da imaju osiguranu plaću, i da nastave s novinarskim radom bez straha koga će prozvati”, kazala je Sever, dodavši kako je jako bitno da se novinari umrežavaju jer im je cilj isti – zaštita prava novinara i novinarki i jačanje novinarstva.

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, napade na novinare vidi kao napade na demokratiju, na koje se mora reagirati.

“Sigurnost novinara je za OSCE jako visoko na agendi i mi se bavimo zaštitom novinara”, rekla je Kavalec, napomenuvši kako je sve više napada na novinarke.

Ona je kazala kako je, osim sigurnosti, potrebno obezbijediti ekonomsku podršku novinarima, što je izazov za sve medije.

Sličnog mišljenja je i Siniša Vukelić, predsjednik Novinarskog kluba iz Banje Luke, koji probleme zemalja na Zapadnom Balkanu smatra sličnima i ističe kako je novinarima potrebno vratiti dostojanstvo i probati zadržati kvalitetne medije.

“Novinari odlaze da rade kao portparoli u institucijama ili u marketinškim agencijama, a razlozi za to su osjećaj nesigurnosti, niske plaće, različiti pritisci”, rekao je Vukelić, dodavši kako često novinari nemaju ni podršku redakcije u kojoj rade “ukoliko otkrivaju ono što ne bi trebali”.

Novinari su jedan od stubova društva i u službi su javnosti, kazao je Vukelić, koji smatra da je potrebno primjenjivati postojeće zakone i usvojiti nove kojima će se novinarima omogućiti slobodan rad.

Jurgis Vilcinskas, zamjenik šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, rekao je kako se od početka invazije Rusije na Ukrajinu situacija potpuno promijenila te naveo kako je ovaj rat počeo mjesecima prije.

“Narativi ruskih državnih medija o genocidu u Ukrajini, o naoružanju koje ova zemlja ima započeli su mjesecima prije”, naveo je Vilcinskas i dodao kako ne treba biti čudno da se danas sankcionišu mediji kao što su Russia Today i Sputnik.

On je istaknuo kako je početkom invazije na Ukrajinu položaj novinara postao teži.

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatske novinarske asocijacije, kazao je da postoje zakoni koji su dobro propisani, prema kojima je kazna za napad na novinare od tri do pet godina zatvora, ali da je problem što se to ne primjenjuje u praksi.

“Policija je to evidentirala, obavila svoj posao i sad se čeka na sudove. To može da traje godinama i tu se iscrpljuju žrtve”, naveo je Zovko.

Praksu kojom se želi promijeniti brzina djelovanja procesuiranja napada na novinare uvelo je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo, rekla je Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica.

Ona je kazala kako nema većih teškoća u procesuiranju fizičkih napada na novinare, ali da su izazov online prijetnje.

“Za ugrožavanje sigurnosti je bitno dokazati da je prijetnja bila ozbiljna, a da bi bila ozbiljna, potrebno je iskristalisati kada je moguće očekivati da bi bila realizirana”, rekla je Sarajlija, koja je navela kako je u ovom tužilaštvu određena kontakt osoba koja treba biti posrednik između udruženja novinara i tužilaca.

Filipović-Stevanović je kazala da se, prema komparativnoj analizi, bilježe mali pomaci i da je potrebna bolja implementacija postojećih zakona.

“Ako se nas ućutka, onda je ućutkan čitav narod”, zaključila je ona.

Dokumentarni film “Novinarstvo nije zločin”, koji je BIRN BiH uradio uz podršku OSCE-a