Stotine hiljada ljudi okupilo se u Berlinu na obilježavanju “Christopher Street Daya”, jedne od najvećih parada ponosa u Evropi, koju je osiguravalo više od 2.200 policajaca. Parada je 27. jula prekinuta nakon što je automobil uletio među okupljene u parku Tiergarten. U napadu je poginula jedna žena iz Poljske, te povrijeđena 31 osoba.
Za napad je osumnjičen dvadesetogodišnji Abdul Ballout, koji je nakon incidenta pobjegao. Policija ga je pronašla dan kasnije u jednoj od berlinskih četvrti, gdje je, prema njihovim navodima, krenuo prema službenicima sa oštrim oružjem. Policajci su otvorili vatru, a Ballout je preminuo na mjestu događaja.
Sagovornici Detektora upozoravaju da napad na učesnike Parade ponosa u Berlinu nije ostao izolovan incident. Ubrzo nakon događaja, društvenim mrežama u BiH počeli su se širiti komentari koji pozivaju na nasilje nad LGBTQ+ osobama. Smatraju da takvi događaji dodatno podstiču govor mržnje, produbljuju društvenu polarizaciju i ukazuju na potrebu za odlučnijim djelovanjem institucija u sankcionisanju prijetnji i zaštiti ljudskih prava.
“Društvene mreže ne poznaju granice, a živimo u izrazito homofobnom društvu koje se ne libi da na društvenim mrežama, čak i pod svojim imenom i prezimenom, šire mržnju i pozivaju na nasilje”, kazala je Lejla Huremović, članica organizacionog odbora bh. Povorke ponosa.
Prema pisanju njemačkih medija, osumnjičeni je ranije bio osuđivan zbog djela koja su povezana sa Islamskom državom.
Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da istražitelji analiziraju mobilni telefon pronađen u kombiju. Naveo je da su pronašli mogući videosnimak u kojem se preuzima odgovornost za napad te da vjeruju kako je maskirana osoba na snimku upravo osumnjičeni.
Savezno tužilaštvo Njemačke potvrdilo je postojanje videosnimka u kojem se najavljuje namjera izvršenja napada i izražava odanost terorističkoj organizaciji Islamska država (IS). Njemački dnevni list Bild prvi je izvijestio o postojanju tog videosnimka.
Dobrindt je rekao da su u stanu osumnjičenog pronađeni i drugi dokazi, kao i tragovi koji upućuju na povezanost s IS-om, ali nije iznosio dodatne detalje.
Berlinsko tužilaštvo saopćilo je da je Ballout, koji je rođen u Njemačkoj i porijeklom je iz Libana, 2025. godine otputovao u Liban s namjerom da preko te zemlje ode u Siriju i pridruži se Islamskoj državi. Tokom tog putovanja stupio je u kontakt s više osoba za koje se pretpostavlja da su bili pripadnici terorističke organizacije.
Lejla Huremović tokom Povorke ponosa 2019. godine. Izvor: Povorka ponosa 2019. godine. Foto: povorkaponosa.ba
Povećan govor mržnje prema LGBT zajednici u BiH
U BiH se, prema riječima Huremović, nažalost govor mržnje povećava, pa je ove godine jednak, ako ne i veći od zabilježenog tokom prve Povorke ponosa. Za sedam godina, kaže Huremović, bilo je nekoliko informativnih razgovora sa osobama koje su na društvenim mrežama širile mržnju ili pozivale na nasilje prema LGBT zajednici, ali da za većinu nisu informisani šta je bilo s tim slučajevima.
“Nakon prve je bio pad od nekoliko godina, ali ova godina je toliko preplavljujuća mržnjom i pozivima na nasilje na društvenim mrežama da je to zaista zabrinjavajuće. U stotinama komentara koje smo proslali MUP-u KS-a, samo je za jedan komentar – da mi znamo – osoba pozvana na razgovor u MUP zbog ugrožavanja sigurnosti i trenutno je taj slučaj aktivan”, objasnila je.
Informativni razgovori u policijskoj stanici nisu dovoljno preventivni jer očigledno ne potaknu osobe da prestanu širiti mržnju na društvenim mrežama. Važno je da se preduzmu daljnji koraci, što podrazumijeva procesuiranje osoba i kažnjavanje. Bez kazni, informativni razgovori bivaju samo puka formalnost i zamazivanje očiju svima da institucije nešto rade, a zapravo u praksi mi ne osjetimo benefite tih informativnih razgovora, pojašnjava ona.
Huremović ističe da je potrebno raditi na jasnijim zakonskim rješenjima, povećanju kazni za govor mržnje na internetu, praćenju i proaktivnom djelovanju institucija na suzbijanju govora mržnje u online sferi.
“Mislim da prije svega društvo mora osjetiti kroz kaznene akcije da njihova riječ nosi težinu i da shvate da ne mogu tek tako sjediti ispred tastature i činiti takva djela”, poručila je.
Kada se nasilje događa tokom Pride događaja, ono predstavlja napad ne samo na pojedince već i na vrijednosti pluralizma, jednakosti i prava na javni prostor, kaže Sarina Bakić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
“Upravo zbog toga reakcije institucija, medija i političkih aktera imaju izuzetno važnu ulogu. Brza i nedvosmislena osuda nasilja, efikasno procesuiranje počinilaca i odgovorno medijsko izvještavanje šalju poruku da demokratsko društvo štiti pravo svakog građanina i građanke na sigurnost i dostojanstvo”, objasnila je Bakić.
Govor mržnje na društvenim mrežama ostavlja posljedice u stvarnom životu
Psihoterapeutkinja Mirjana Gavrić. Foto: N1
Mirjana Gavrić, geštalt psihoterapeutkinja, kaže da iz ugla psihoterapije govor mržnje nije samo niz riječi, već da te riječi imaju snažan psihološki učinak jer oblikuju način na koji ljudi doživljavaju sebe, druge i svijet oko sebe.
“Kada se u javnom prostoru normaliziraju pozivi na nasilje ili čak ubistvo određene grupe ljudi, posljedice ne osjećaju samo osobe kojima su te poruke direktno upućene. Takve poruke stvaraju atmosferu straha, nesigurnosti i nepovjerenja koja se postepeno širi na cijelo društvo”, kaže Gavrić.
Dodaje da širenju govora mržnje značajno doprinosi tehnologija i društvene mreže, a riječi napisane na internetu ostavljaju stvarne posljedice na osjećaj sigurnosti ljudi koji ih čitaju.
“Socijalna psihologija već decenijama pokazuje da ljudi u periodima pojačane nesigurnosti i straha imaju veću potrebu svijet posmatrati kroz podjelu na ‘nas i njih’…. Kada raste osjećaj nesigurnosti, raste i potreba za pripadanjem vlastitoj grupi, dok se različitost lakše počinje doživljavati kao prijetnja”, objasnila je Gavrić.
Jedan od najopasnijih psiholoških procesa, objašnjava, jeste dehumanizacija, trenutak kada osobu više ne doživljavamo kao jedinstveno ljudsko biće sa svojim iskustvima, emocijama i dostojanstvom već prvenstveno kroz etiketu ili pripadnost određenoj grupi. Kada empatija oslabi, snižava se i prag tolerancije prema verbalnom, a ponekad i fizičkom nasilju. Upravo zato govor mržnje nikada ne treba posmatrati kao “samo riječi”.
“Posebno je važno razumjeti da osobe koje pripadaju stigmatiziranim zajednicama, uključujući LGBT+ osobe, često već žive s povećanim oprezom zbog ranijih iskustava odbacivanja ili diskriminacije. To potvrđuje i Model manjinskog stresa psihologa Ilana Meyera, koji pokazuje da kontinuirana izloženost stigmi i neprijateljskom društvenom okruženju predstavlja dodatni izvor hroničnog stresa i povećava rizik za narušeno mentalno zdravlje”, smatra psihoterapeutkinja.
Berlin kao ogledalo evropske polarizacije i izazova zaštite ljudskih prava
Sarina Bakić, profesorica na Fakultetu političkih nauka UNSA. Foto: FPN UNSA
Bakić smatra da je Berlin zbog svoje raznolikosti i političke dinamike postao simbol sukoba različitih ideoloških i društvenih vrijednosti u Evropi.
“Berlin je simbol liberalne demokratije, ljudskih prava i različitosti. Upravo zato privlači i zagovornike inkluzije i radikalne skupine koje se protive tim vrijednostima, zbog čega postaje pozornica na kojoj se sukobljavaju različite političke i ideološke vizije društva”, kaže Bakić.
Dodaje da događaji iz Berlina, zahvaljujući snažnoj medijskoj povezanosti, imaju odjek i u BiH, te da se ne prenose informacije samo o incidentima već i retorika, narativi i obrasci političke mobilizacije. Zato je važno, kaže Bakić, ove događaje posmatrati kao dio šireg evropskog trenda društvene polarizacije, a ne kao problem specifičan samo za jedan grad ili državu.
Medijsko izvještavanje o događaju u Berlinu pokazalo je karakterističan obrazac domaće medijske scene – prenos informacija bez dubljih analiza.
“U slučaju Berlina, to podrazumijeva analizu političke polarizacije, pitanja integracije, ekonomskih nejednakosti, uloge društvenih mreža i sigurnosnih izazova, umjesto pojednostavljenih ili senzacionalističkih interpretacija. Takav pristup doprinosi razvoju medijske pismenosti i odgovornijem javnom diskursu”, kazala je Bakić.
Sociološki gledano, pojašnjava Bakić, nasilje nad LGBTQ+ osobama nije isključivo individualni čin, već odražava šire društvene obrasce netolerancije, predrasuda i neravnomjerne raspodjele moći.
Iz perspektive rodnih studija homofobija i transfobija nisu izolovane društvene pojave, već su povezane sa širim patrijarhalnim normama koje insistiraju na strogo definiranim rodnim ulogama i heteronormativnosti. Zbog toga Pride, kako ističe, nije samo manifestacija identiteta, nego i zahtjev za ravnopravnim pristupom javnom prostoru i punim građanskim pravima.
“Nasilni incidenti pokazuju koliko je taj zahtjev i dalje društveno osporavan, ali istovremeno potvrđuju zašto su ovakvi događaji važni za razvoj inkluzivnog i demokratskog društva. Dugoročno posmatrano, način na koji društvo reagira na ovakve incidente postaje svojevrstan test kvaliteta demokratije”, kaže Bakić.
Dodaje da društva koja uspijevaju zaštititi manjinske zajednice, osigurati slobodu okupljanja i razvijati kulturu dijaloga istovremeno jačaju povjerenje u institucije i društvenu koheziju, dok tolerisanje ili relativiziranje nasilja produbljuje društvene podjele i slabi osjećaj sigurnosti svih građana. I kada se dese ovakvi događaji, smatra profesorica Bakić, osjećaji zajednice se mogu dodano osnažiti, te podstaknuti osjećaj solidarnosti i motivacije za društveni aktivizam.
“Međutim, kada nasilje ostane nekažnjeno ili se relativizira u javnom diskursu, ono može imati dugoročne posljedice na osjećaj pripadnosti, povjerenje u institucije i percepciju da društvo zaista garantuje jednaka prava svim građanima i građankama”, ističe Bakić.
Naglašava da je zbog toga od presudnog značaja da institucije dosljedno štite pravo na slobodu okupljanja i sigurnost svih građana, dok mediji i javni akteri odgovornim izvještavanjem i jasnom osudom nasilja doprinose stvaranju društvene klime u kojoj različitost nije razlog za strah, već sastavni dio demokratskog i pluralnog društva.
Govoreći o širem kontekstu, Bakić naglašava da događaje u Berlinu ne treba posmatrati izolovano.
“Posljednjih godina u mnogim zemljama jačaju populistički i krajnje desni pokreti, raste politička polarizacija, a pitanja migracija, identiteta, roda i manjinskih prava postaju teme intenzivnih društvenih sukoba. Ono što se desilo u Berlinu nije izolovan njemački fenomen, već odraz procesa koji su prisutni širom Evrope”, zaključuje Bakić.
Gavrić kaže da ono što se dogodilo u Berlinu, vjeruje da je pogodilo sve nas jer nas podsjeća koliko su ljudski životi, osjećaj sigurnosti i međusobno povjerenje krhki. Upravo u trenucima kada smo suočeni sa strahom i neizvjesnošću, imamo najveću odgovornost birati empatiju umjesto mržnje, dijalog umjesto podjela i razumijevanje umjesto dehumanizacije.
“Voljela bih da kao društvo učimo gledati čovjeka prije nego njegov identitet. Tek kada različitost prestanemo doživljavati kao prijetnju, a počnemo je prepoznavati kao bogatstvo koje proširuje naše razumijevanje svijeta i jednih i drugih, gradit ćemo zajednicu u kojoj će svaka osoba imati pravo živjeti dostojanstveno, autentično i bez straha”, navodi.
Ona vjeruje da još uvijek imamo prostora da razvijamo emocionalnu pismenost, kritičko promišljanje i kulturu međusobnog poštovanja.
“Društvo ne mjerimo po tome koliko smo slični, nego po tome koliko smo sposobni zaštititi dostojanstvo, sigurnost i ljudskost svakog čovjeka, posebno onda kada je drugačiji od nas”, poručila je.