Petak, 24 jula 2026.

Nenad Nešić je kao ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine u oktobru 2023. godine na konferenciji za medije izjavio da će za vrijeme svoga mandata biti transparentan i da će sve informacije koje može podijeliti s javnosti. Naredne godine, Transparency International Bosne i Hercegovine dobio je snimak s predizbornog skupa u Višegradu, gdje se može čuti Nešićev glas koji obećava pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat, nakon čega je uslijedila prijava.

“Nije bitno da li je iz SNS-a il DNS-a, pogurat ću”, naveo je Nešić na javnom skupu.

Opštinska izborna komisija Višegrad je nakon prijave Transparencyja tvrdila da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiHzbog čega je njegova stranka DNS kažnjena novčano.

Dvije godine poslije, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu donijelo je odluku o nesprovođenju istrage jer ne postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo, navodeći da nije moguće utvrditi identitet govornika ni mjesto nastanka snimka.

Sagovornici Detektora upozoravaju da za krivično djelo povrede slobode birača nije potrebno dokazati da je birač zaista promijenio svoju odluku ili glasao za određenu političku opciju. Ističu da je dovoljno da je biračima upućena ponuda ili obećanje s ciljem uticaja na njihovo izborno opredjeljenje, čime su, prema njihovom tumačenju, ispunjeni elementi krivičnog djela i osnov za pokretanje istrage. Smatraju da ovakve odluke šalju poruku nekažnjivosti izbornih prevara i dodatno narušavaju povjerenje građana u izborni proces i institucije.

Obustava istrage uprkos dokazima

Ifet Feraget. Foto: Detektor

Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH navodi da su uložili pritužbu koja je odbijena na odluku o obustavljanju istrage.

“Ono što će Transparency International svakako uraditi jeste pokretanje disciplinske prijave protiv postupajuće tužiteljice i glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva zato što vjerujemo da ovo jeste nemar u radu”, rekao je Kanlić.

Dodao je da postoje jasni dokazi, ali i da je ovaj slučaj javno propraćen, te da su imali i prijetnje iz Tužilaštva da se može pokrenuti postupak protiv onoga ko je neovlašteno snimao iako je, kako pojašnjava Kanlić, riječ o javnom skupu na kojem je snimanje dozvoljeno.

Prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske, kazna zatvora do tri godine predviđena je kako za lice koje nudi mito, kupuje glasove, tako i za birača koji za sebe ili drugoga zahtijeva i primi poklon ili obećanje.

Advokat iz Sarajeva Ifet Feraget kaže da je ovakva odluka proizvoljna, te da je zakonska odredba kojom se sankcionišu izborne prevare vrlo jasna.

“Ovdje nije potrebno da onaj na kojeg ste uticali i glasa, niti da uopšte izađe na glasanje jer vi ovdje definitivno vršite uticaj na birače kako da glasaju. I od tog trenutka, po meni, to djelo već postoji, u ovom slučaju govorimo o osnovanoj sumnji”, kazao je Feraget.

Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje zbog čega postoji krivično djelo “povreda slobode birača” ako se donosi odluka o nesprovođenju istrage.

Aleksandar Jokić, advokat iz Banje Luke, kaže da Tužilaštvo ovakvom odlukom potvrđuje dvije stvari, od kojih je jedna da je izborna krađa u svim svojim oblicima postala opšteprihvaćena u BiH.

“Akteri koji učestvuju u tome mogu sa velikom dozom sigurnosti da budu uvjereni da neće biti procesuirani”, rekao je Jokić i dodao da su u većoj opasnosti oni koji ukazuju na ovakve propuste nego oni koji ih čine.

Procesuiranje ovih krivičnih djela, prema Jokićevom mišljenju, neće se tako lako dogoditi u BiH.

Poruka glasačima

Iz Koalicije “Pod lupom” poručuju da je važno da se izborne nepravilnosti procesuiraju blagovremeno i adekvatno.

Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije, objašnjava da se brojne i različite izborne nepravilnosti ne sankcionišu, pogotovo to ne radi Centralna izborna komisija (CIK).

“Zašto moramo imati procesuiranje u ovakvim slučajevima? Zato što se jednostavno mora poslati poruka političkim subjektima da takvo ponašanje i kršenje zakona neće biti prihvatljivo i da jednostavno u budućnosti sankcijama dobijemo jednu vrstu odvraćajućeg karaktera”, pojasnio je Kamenjaković.

Kanlić je kazao da se iz ovakvih situacija može razumjeti zašto veliki dio građana BiH smatra i vjeruje da je pravosudni sistem u BiH pod direktnom političkom kontrolom.

“Bez obzira na ovako postupanje pravosudnih institucija, i dalje ohrabrujemo građane da sve izborne nepravilnosti – a očekujemo da će ih biti i u ovom izbornom ciklusu – prijavljuju Transparency Internationalu u BiH putem aplikacije reflektor.ba, što mogu uraditi anonimno. Zatim ćemo mi, što je bio slučaj i sa prijavljivanjem tadašnjeg ministra Nešića, preuzeti pravno postupanje i uraditi sve da se ovakvi vidovi kršenja izbornih pravila sankcionišu”, poručio je Kanlić.

Tužilaštvo BiH mjesecima vodi istragu protiv Nešića, u kojoj je osumnjičen da je primio više od milion maraka mita dok je obavljao dužnost direktora “Puteva Republike Srpske”.

U decembru 2024. godine Nešiću i još dvojici osumnjičenih određen je pritvor, zbog sumnje da su se udruživali radi činjenja krivičnih djela, kao i zloupotrebe položaja i primanja mita. Nešić je, nakon više mjeseci provedenih u pritvoru, pušten u maju 2025., da bi Sud BiH pet mjeseci kasnije prihvatio jemstvo od 1,3 miliona maraka, te mu ublažio mjere zabrane. Ranije je podnio ostavku na ministarsku poziciju.

Glavni tužilac Državnog tužilaštva Milanko Kajganić je na nedavnoj konferenciji za medije najavio da će aktivnosti Odsjeka za korupciju biti fokusirane na završetke istraga u koruptivnim predmetima, među kojima je istraga protiv Nešića, i da će podizanje optužnice biti u fokusu rada ovog odsjeka u 2026. godini.

Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Saznajte više
Markiranje goriva u BiH uz američko partnerstvo: Suzbijanje crnog tržišta o kojem institucije ne znaju ništa
Markiranje goriva u BiH narednih pet godina provodit će bosansko-američki konzorcij, u procesu po uzoru na Srbiju, gdje je uvođenje markiranja pomogao ruski “Gazprom”. Dok resorno ministarstvo proceduru pravda suzbijanjem crnog tržišta, čiji obim im nije poznat, stručnjaci upozoravaju na opasnosti i troškove, a EU potvrđuje da takva obaveza ne postoji u njenoj legislativi.
Ruski predugi pozdrav: Šta stoji iza razvlačenja prodaje srbijanskog NIS-a?
Pregovori o prodaji većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) traju već mjesecima, podgrijavajući navode da Moskva samo kupuje vrijeme i da zapravo nema namjeru odreći se jednog od svojih najvažnijih instrumenata utjecaja u regionu, čija prodaja će bitno izmijeniti kontrolu nad tržištem goriva u BiH.
Može li se RTRS osloboditi po uzoru na mađarski javni servis?

Tri decenije poslije rata stotine žrtava ukopane pod NN oznakom
Kupovina bijeljinske vojne fabrike i Vučićeva veza
Može li MUP RS zabraniti prikazivanje filma “Đeneral”?