Kako navode iz udruženja, iako deklarativno afirmiše privrženost Dejtonskom sporazumu, stvarni politički zahtjevi predstavljaju direktno i nedopustivo uplitanje u unutrašnje ustavnopravno uređenje suverene države Bosne i Hercegovine.
“Rezolucija Hrvatskog sabora ultimativno zagovara institucionalna rješenja i izmjene izbornog zakonodavstva skrojene isključivo prema partikularnim zahtjevima jedne etno-nacionalne politike”, kazali su.
Udruženja podsjećaju na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) kojima je utvrđen međunarodni karakter sukoba i postojanje udruženih zločinačkih poduhvata. Pozvali su Ured visokog predstavnika (OHR), Evropsku uniju, Vijeće za provedbu mira (PIC) i države svjedoke Dejtonskog sporazuma da hitno reaguju i spriječe destabilizaciju zemlje.
“Očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine pravni je i moralni imperativ, te nulti preduvjet za zaštitu dostojanstva žrtava”, poručili su iz udruženja.
Hrvatski sabor je nedavno usvojio Prijedlog rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. U rezoluciji je navedeno da Hrvati u BiH nemaju ista prava kao drugi konstitutivni narodi te se traži izborna jedinica isključivo za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, potreba da se nastavi podrška BiH na evropskom putu i da se izborni proces u našoj zemlji intenzivno prati.
Nakon usvajanja Prijedloga, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez kritikovao je ovu rezoluciju navodeći da predstavlja neprihvatljivo miješanje u unutrašnja pitanja suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, kao i da pojedini stavovi iz ove rezolucije podsjećaju na politike iz devedesetih godina, zbog kojih je političko i vojno rukovodstvo tzv. Herceg-Bosne pravosnažno osuđeno na 111 godina zatvora.
Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a reagovala je na istupe ministra odbrane BiH Heleza navodeći da on ne govori u ime cijele BiH, već samo u ime jednog dijela bošnjačke politike.
Iz Koordinacije ističu da je Republika Hrvatska potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da ima ustavnu obavezu da brine o Hrvatima u BiH te da se “Herceg-Bosna stalno izvlači kao alibi politika” kako bi se izbjegla rasprava o tome da se Hrvatima uporno uskraćuje pravo da biraju svoje legitimne predstavnike.
