Izvještaj “Pristup informacijama u Zapadnom Balkanu: Godišnji izvještaj za 2025. godinu” zasnovan je na radu novinara Balkanske istraživačke mreže tokom prošle godine i donosi regionalnu analizu primjene zakona o slobodi pristupa informacijama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Ovo je sedmi godišnji izvještaj, koji procjenjuje stanje pristupa informacijama u regiji. Analiza obuhvata zakonodavni okvir, regulatorne promjene i praktičnu primjenu zakona, na osnovu 1.740 zahtjeva za pristup informacijama koje su BIRN-ovi novinari podnijeli tokom 2025. godine.
Izvještaj navodi da je pravo na pristup informacijama ustavno i zakonski zagarantovano u svim zemljama obuhvaćenim analizom, te upozorava da se standardi i dalje ne provode dosljedno u praksi.
Prema izvještaju, pravni okviri se nastavljaju usklađivati sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima, potaknuti kontinuiranim reformama u oblasti zaštite ličnih podataka, digitalnog upravljanja i politika transparentnosti.
“Međutim, ovaj formalni napredak često nije praćen odgovarajućim poboljšanjima u administrativnoj praksi. Tokom 2025. godine uočeni su brojni nedostaci u primjeni zakona, uključujući slučajeve u kojima nadzorna tijela nisu bila u mogućnosti obavljati svoju funkciju tokom dužeg perioda. Ključni alati za proaktivnu transparentnost i digitalne platforme za objavljivanje informacija također su ostali nedovoljno iskorišteni ili nisu bili u potpunosti funkcionalni”, navodi se u izvještaju.
Istovremeno, predložene ili usvojene izmjene zakona u pojedinim državama izazvale su zabrinutost zbog proširivanja izuzetaka od prava na pristup informacijama i slabljenja mehanizama zaštite tog prava.
Podaci BIRN-a pokazuju da je tokom 2025. u 58,22 posto slučajeva zahtjevima za pristup informacijama u potpunosti udovoljeno, što predstavlja napredak u odnosu na prethodne godine. Ipak, na 28,16 posto zahtjeva institucije uopće nisu odgovorile, što potvrđuje da administrativna šutnja ostaje jedna od najvećih prepreka transparentnosti.
U izvještaju se naglašava da je pristup informacijama od ključnog značaja za istraživačko novinarstvo, posebno kada je riječ o temama od javnog interesa poput javnih nabavki, javne potrošnje, rizika po okoliš, tehnologija nadzora, strateških investicija i odgovornosti institucija.
Međutim, BIRN-ovi novinari širom regije navode da se i dalje suočavaju s dugim čekanjem na odgovore, širokom primjenom zakonskih izuzetaka, proceduralnim preprekama i neujednačenim postupanjem institucija.
Bosna i Hercegovina bilježi i značajne proceduralne prepreke koje proizlaze iz složene institucionalne strukture i sistema upravljanja. Budući da ne postoji centralizirano tijelo nadležno za nadzor nad primjenom Zakona o slobodi pristupa informacijama, žalbeni postupci vode se pred sudovima.
U jednom od najupečatljivijih slučajeva, Općinski sud u Gradačcu bio je jedini sud u Tuzlanskom kantonu koji je odbio dostaviti pravosnažne presude u predmetima nasilja u porodici i femicida, uprkos očiglednom javnom interesu da se sagleda način na koji institucije postupaju u slučajevima nasilja nad ženama.
Općina Hadžići je odbila dostaviti ugovore zaključene s izvođačima radova na rekonstrukciji puta Miševići – Binježevo nakon eksplozije plina u kojoj je uništena porodična kuća i jedna osoba izgubila život.
Novinari širom regije upozoravaju da institucije često široko ili selektivno tumače postojeće zakonske izuzetke kako bi uskratile informacije, posebno u politički osjetljivim predmetima. Test javnog interesa i procjena proporcionalnosti često se zanemaruju, zbog čega, uprkos relativno kvalitetnom zakonodavnom okviru, nejasna pravila i široka primjena izuzetaka predstavljaju ozbiljnu prijetnju transparentnosti.
Izvještaj poziva vlade i javne institucije da unaprijede transparentnost primjenom sankcija protiv institucija koje sistematski odgađaju ili opstruiraju pristup informacijama, skraćivanjem rokova za dostavljanje informacija, većom proaktivnošću, jačanjem nezavisnosti i kapaciteta nadzornih tijela, jasnijim definisanjem ograničenja za primjenu zakonskih izuzetaka te dosljednijom primjenom testa javnog interesa.
