Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije pri Parlamentarnoj skupštini BiH Zdenko Ćosić naveo je da je izgradnja i razvijanje pomirenja u postkonfliktnim društvima osnovni preduvjet za izgradnju i napredak društva u cjelini.
“Prioritet Evropske komisije broj pet, koji govori o potrebnom pomirenju i prevladavanju nasljeđa prošlosti – nulti prioritet i preduvjet svim drugim prioritetima”, kazao je Ćosić.
Na samom početku prezentacije prisutnima se obratio i zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Adebayo Babajide i ponovio da je preduzimanje koraka u suočavanju s prošlošću i nasljedstvom rata jedan od ključnih elemenata za priključivanje BiH Evropskoj uniji. Prema njegovim riječima, ne postoji univerzalan način suočavanja s prošlošću i svaka zemlja ima svoj način.
“Volio bih da istaknem trud BiH na važnoj temi – procesuiranju ratnih zločina i identifikaciji nestalih osoba”, naveo je Babajide.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Arnhild Spence navela je da građani BiH imaju sposobnost voditi konstruktivan dijalog.
“Vrijednosti koje su prepoznate tokom rada Skupštine ujedno su i temeljne vrijednosti Ujedinjenih nacija – pravda, povjerenje, solidarnost, empatija, dostojanstvo, poštovanje i odgovornost”, kazala je Spence.
Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Bojana Urumova podsjetila je da se širom Evrope demokratske institucije suočavaju sa sve većim pritiscima.
“Građani sve češće postavljaju pitanje da li ih institucije zaista slušaju, da li se njihove brige odražavaju u javnim politikama i imaju li stvarnu priliku da učestvuju u oblikovanju budućnosti”, kazala je Urumova.
Prema njenim riječima, ovaj izazov je posebno važan u društvima u kojima je povjerenje bilo narušeno i gdje se društvena kohezija ne može uzimati zdravo za gotovo.
Ivo Lupis, šef Odjela za ljudsku dimenziju pri Misiji OSCE-a, naveo je da se okupilo 70 nasumično odabranih građana iz cijele zemlje, koji predstavljaju punu demografsku raznolikost BiH, da su se vodile rasprave i izradile konkretne preporuke usmjerene ka budućnosti na temu pomirenja.
“Te preporuke dobile su gotovo jednoglasnu podršku preko etničkih i entitetskih granica, bez političkih podjela koje bi uticale na njihove rasprave”, dodao je Lupis.
Prema njegovim riječima, građani su ispunili svoj dio odgovornosti, a sad ostaje na institucijama i izabranim zvaničnicima da prihvate preporuke i da djeluju u skladu s njima.
Prezentacija preporuka Skupštine građana o pomirenju u Parlamentarnoj skupštini BiH. Foto: Detektor
Prezentacija preporuka bila je podijeljena u tri teme, a predstavnici građana naveli su da će se preporuke predati donosiocima odluka.
Ljilja Ivanić, jedna od učesnica, navela je da trenutno postoji nedovoljno zajedničkih pristupa za kritičko mišljenje, dijalog i kulturu mira.
Ivanić je izdvojila nekoliko ključnih pravaca dijaloga, poput jačanja mirovne pedagogije, razvijanje programa razmjene nastavnika, učenika i studenata između svih dijelova BiH, približavanje i usklađivanje nastavnih planova i programa uz naglasak na zajedničke sadržaje i razvoj kritičkog mišljenja te jačanje pravnog okvira koji se odnosi na govor mržnje i zabranu veličanja ratnih zločinaca.
“Naše preporuke imaju cilj da sjećanje postane osnova povezivanja, a ne razdvajanja”, dodala je Ivanić.
Senad Džananović, također jedan od učesnika, rekao je da mediji trebaju širiti lijepe priče i plasirati više sadržaja koji promovišu zajednički život i da ih treba učiniti finansijskim neovisnim te da se treba pojačati zakonski okvir koji će sankcionisati neetično ponašanje i govor mržnje.
Bakir Hodžić, učesnik Skupštine, istakao je dvije preporuke koje povezuju pomirenje i budućnost, a jedna od njih je edukacija građana svih dobi o benefitima Evropske unije, ali i gradnja povjerenja u institucije.
