Kritična infrastruktura je skup objekata i sistema od kojih direktno zavisi funkcionisanje i sigurnost države. To su energetska mreža, vodosnabdijevanje, transport, informacijski i komunikacijski sistemi, finansijski sistem, te ključne javne institucije.
Bosna i Hercegovina nema sistem kontrole i zaštite kritične infrastrukture, jer ne postoji zakon ni spisak tih objekata.
Veldin Kadić sa Odsjeka za mirovne i sigurnosne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra da svako daljnje odlaganje zbog bilo kojeg razloga nije opravdano.
“Nažalost, navikli smo na potpuno nemaran odnos političkih struktura prema i drugim sigurnosnim prioritetima BiH, tako da ovo nije iznenađujuće. Rok od šest mjeseci je probijen bez jasnog obrazloženja i odgovornosti, što govori o kontinuitetu administrativne tromosti, ali i političke neusklađenosti kada govorio o državnim sigurnosnim prioritetima”, ocijenio je Kadić za Detektor.
Radna grupa za izradu Nacrta zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata u institucijama Bosne i Hercegovine koju je u junu 2025. godine imenovalo Vijeće ministara BiH dobila je rok od šest mjeseci da izradi zakon.
Prvi sastanak Radne grupe održan je gotovo četiri mjeseca nakon imenovanja – 7. oktobra 2025. godine, u prostorijama Ministarstva sigurnosti BiH.
“Na prvom sastanku članovi Radne grupe upoznali su se sa obimom, kompleksnosti i glavnim izazovima pojma zaštita kritične infrastrukture, iznijeli svoja mišljena i viđenja o tom pojmu, te nakon usaglašavanja usvojen je Poslovnik o radu Radne grupe”, rečeno je u pisanom odgovoru za Detektor iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Na pitanje Detektora o rezultatima sastanaka te o daljnjim koracima, iz Ministarstva je rečeno kako je Radna grupa nakon prvog održala još dva sastanka i učestvovala u dvije radionice iz oblasti zaštite kritične infrastrukture.
Kadić je kazao da sada predstoji nastavak pravnog vakuuma u oblasti zaštite kritične infrastrukture, fragmentiran i neujednačen pristup između različitih nivoa vlasti, odsustvo jasnih nadležnosti, koordinacije i odgovornosti u kriznim situacijama.
“Ključna opasnost je upravo u toj ‘sivoj zoni’ – sistem formalno postoji, ali nema jedinstven okvir djelovanja. To znači da u slučaju većeg ozbiljnog incidenta (napad na energetsku mrežu, cyber napad, prekid transportnih tokova), reakcija bi bila spora, nekoordinirana i vjerovatno nedovoljno efikasna”, rekao je Kadić.
U savremenim sigurnosnim okolnostima, dodao je, gdje su prijetnje sve više međusobno povezane i često hibridne, takav vakuum može imati kaskadne posljedice, odnosno od ekonomskih gubitaka do ozbiljnog narušavanja sigurnosti građana.
U susjednoj Srbiji 5. aprila 2026. godine mediji su objavili informaciju o prijetnji po gasovod na sjeveru zemlje, nedaleko od granice Mađarske. Uz prisustvo vojske i policije, ubrzo je objavljeno da je pronađeno četiri kilograma eksploziva u blizini gasovoda koji transportuje plin iz Rusije. Srbijanske vlasti okvalifikovale su incident kao diverziju u pokušaju, dok je Mađarska najavila pojačano osiguranje duž gasovoda kroz njenu teritoriju.
Péter Magyar, glavni Orbanov protivnik na izborima koji su zakazani za 12. april 2026. godine, pozvao se na neimenovane izvore tvrdeći da je događaj u Srbiji “false flag” operacija, odnosno izmišljeni incident, kako bi se stvorio osjećaj panike pred izbore, koji, prema posljednjim anketama, ne izgledaju dobro po Orbanovu dugogodišnju vlast.
Za razliku od država poput Srbije i Mađarske, naveo je Kadić, koje imaju jasnije definisane lance odlučivanja i centralizovanije mehanizme upravljanja krizama, BiH bi se suočila s nekoliko paralelnih problema.
“U suštini, BiH nema problem nedostatka institucija, nego ima problem nedostatka sistema”, objasnio je on.
Pojasnio je i da bi se pitanje nadležnosti, koordinacije, razmjene informacija i politička dimenzija javili kao ključni problemi.
Jedna od specifičnosti BiH, prema njegovoj ocjeni, jeste što svaka veća kriza brzo prelazi iz sigurnosne u političku sferu.
“Ako idemo dublje i preciznije, problem nije samo u tome što bi reakcija bila ‘sporija’, nego u tome što bi cijeli sistem u prvim satima krize bio prilično dezorijentisan. Iskustvo iz nekih kriza odranije je pokazalo da se odluke ne donose samo na osnovu operativnih procjena, već i kroz političke kalkulacije i međuinstitucionalne odnose”, rekao je Kadić.
Upozorio je i da u kriznim situacijama to može dovesti do blokada, odgađanja ključnih mjera, ili donošenja kompromisnih, ali ne i optimalnih rješenja.
U posljednjih nekoliko godina u Evropi je zabilježen niz napada na kritičnu infrastrukturu. Napadi su zabilježeni u Finskoj i zemljama Baltika, te su zaustavljeni planovi napada u Poljskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Jedan od optuženih za pokušaje sabotaža u državama Evrope početkom 2025. godine izručen je iz BiH u Poljsku.
Iako u većini slučajeva nema imenovanog krivca, mnoge akcije vežu se za hibridno djelovanje Ruske Federacije s ciljem poremećaja energetskog sistema ili komunikacija, te testiranja otpornosti zemalja članica NATO-a.
Nacrt zakona u Bosni i Hercegovini u najvećoj mogućoj mjeri mora biti usaglašen sa EU Direktivom (CER Direktiva) i sa EU legislativom.
