Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Adnan Hadžić je za Detektor rekao da se prije 10 godina vratio u Mjehovine kod Kalinovika gdje, kako kaže, sa komšijama ima dobre odnose  i međusobno se pomažu, a uvrede je odnedavno počeo da trpi od muškarca kojeg je prijavio policiji.

Prema njegovim riječima, sve je počelo kada je o zločinima koje su desili na području Kalinovika govorio javno i trpio je uvrede dok nije preko društvene mreže Instagram primio poziv od svog sugrađanina koji se nalazio u nekom ugostiteljskom objektu.

Sagovornik je, osim uvredljivih i prijetećih izraza, Hadžića pitao da li voli Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srspke, pravosnažno osuđenog za genocid i druge zločine u BiH.

„Po meni, taj poziv je lično upućena prijetnja meni i mojoj sigurnosti“, rekao je Hadžić i dodao da ga je isti muškarac još tri puta pozvao, nakon čega je otišao u Policijsku stanicu Kalinovik  i prijavio događaj.

Iz Policijske uprave Foča su Detektoru odgovorili da je Policijskoh stanici u Kalinoviku „obratilo se lice A.H. koji je prijavio da mu je lice Đ.E. putem društvene mreže upuio video poziv u kojem je uputio riječi uvredljivog sadržaja“. Iz policije dalje navode kazali da je uručen prekršajni nalog Đ.E zbog počinjenog prekršaja Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Prema Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske,  ko grubim vrijeđanjem drugog lica na političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi ili drugim bezobzirnim ponašanjem izazove osjećanje fizičke ugroženosti ili uznemirenosti građana kazniće se novčanom kaznom od 200 KM do 800 KM.

Advokatica Tatjana Vasić za Detektor pojašnjava da je policijski organ je družan da obavijesti tužilaštvo i da se postupajući tužilac izjašnjava  da li se radi o krivičnom djelu ili prekršaju.

„U tom slučaju tužilac preduzima dalje mjere i radnje. A ukoliko tužilac se izjasni da se ne radi o krivičnom djelu, onda policijski organ postupa u skladu sa zakonom o prekršaju“, kazala je Vasić i dodala da ukoliko policijski službenici procjene da je riječ o ugrožavanju sigurnosti trebaju obavijestiti nadležno tužilaštvo.

Samir Vranović, predsjednik Udruženja „Istina – Kalinovik ‘92“ kaže da se zbog ovog događaja obratio načelniku opštine Kalinovik Radomiru Sladoju kako bi se zaštitila prava povratnika koji je, prema njegovim riječima, izložen kontinuiranom uznemiravanju i uvredama.

Oni su dužni da spriječe dalje uznemiravanje i prijetnje, stvoriti uslove za siguran i dostojanstven život povratnika jer mi non stop insistiramo da suživot mora da postoji i da se moraju poštovati članovi našeg udruženja koji se vraćaju na svoja ognjišta“, pojasnio je Vranović.

Hadžić navodi da nikada uvrede nije dobio ni od koga za deset godina, osim muškarca kojeg je prijavio policiji.

Mirhunisa Komarica, predsjednica Unije za održiv povratak i izbjeglice kazala je da su ljudi moraju tražiti u lokalnoj zajednici sigurnost, ali da to najčešće ne funkcioniše.

„Bezbjednost je jedna od elemenata revidirane strategije za implementaciju prava i izbjeglica  i raseljenih osoba.Znači sigurnost je vrlo bitna bar sada koliko se vodilo računa, ali eto takvi neki slučajevi u manje incidentnim situacijama šalju loše poruke“, kazala je Komarica.

Prema monitoru Misije OSCE-a u BiH, tokom februara je evidentirano devet incidenata iz mržnje. U tom periodu su zabillježna četiri verbalna napada, slučaja oštećenja imovine, u dva navrata su zabilježni uvrijedljivi telefonski poziva i SMS poruke, te po jedan slučaj fizičkog nasilja, uvrijedljivi grafit i slučaj simbola uvrijedljivog sadržaja.

U januaru ove godine, prema monitoru Misije, bilo je evidentirano 16 slučajeva incidenata iz mržnje.

 

Najčitanije
Saznajte više
Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila
Suđenje suspendovanom predsjedniku Državnog suda Ranku Debevcu, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanu Mehmedagiću i uposleniku Suda Milisavu Pijuku, koji se terete za više krivičnih djela, počinje 8. aprila čitanjem optužnica i uvodnim riječima stranaka u postupku.
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Preminuo optuženi za zločine u Žepču