Telefonski poziv iza ponoći za našeg sagovornika znači samo jedno. Nekome je hitno potrebna njegova pomoć. Dok bez razmišljanja skida topli pokrivač, ne misli o vlastitoj sigurnosti. Pakuje stvari u ruksak dok kroz prozor gleda kako pada snijeg. Nekome radost, a nekome zauvijek opomena da je život prekratak, pomišlja.
Ni ova zima nije bila odmor za njega i druge spasioce GSS-a. Pred njima je duga noć potrage za nestalim planinarom.
“Kažu da je bio iskusan planinar”, kaže kolegi kome se pridružio u kombiju.
“Bit će teško, teren je nepristupačan i temperatura je dosta ispod nule”, govori njegov kolega.
Kada izlaze na teren, spasioci nemaju osiguranje.
“Teško je riješiti osiguranje ljudima, zato što osiguravajuće kuće traže uporište, ne prepoznaju spasioca”, kaže Fahrudin Dobrača, jedan od spasilaca.
Dok se voze prema planini na kojoj je do sada više puta pomogao u pronalasku izgubljenih i promrzlih turista i planinara, kroz misli mu prolazi e-mail u kojem je dobio otkaz.
“Vaše lične stvari iz kancelarije bit će vam dostavljene na kućnu adresu”, glasila je poruka koju je dobio dok je sa ostalim spasiocima izvlačio tijela osmero djece zatrpane u Turskoj tokom razornog zemljotresa prije nekoliko godina.
Tamo je, kao i u druge akcije bezbroj puta, otišao uzimajući dane od godišnjeg.
BiH nema poseban zakon koji reguliše status pripadnika Gorske službe spašavanja. To znači kako spasioci poput sagovornika Detektora nemaju sistemski riješeno pravo na odsustvo s posla tokom intervencija, zdravstveno i osiguranje od povreda, refundaciju plata i doprinosa, jedinstven sistem obuke i licenciranja.
U Bosni i Hercegovini pripadnici GSS-a prepoznati su kao humanitarne, dobrovoljne i neprofitne organizacije koje djeluju u sistemu zaštite i spašavanja na svim nivoima vlasti – općinskom, kantonalnom, entitetskom i državnom – ali prilikom izlaska na teren nailaze na probleme kod poslodavaca, nemaju zdravstveno osiguranje, a mogu i dobiti otkaz zbog intervencije.
Inicijative koje su pokrenute na kantonalnim i entitetskim nivoima još uvijek nisu zaživjele.
Rizikovanje života bez zaštite
Fahrudin Dobrača (u zelenom prsluku). Foto: Gorska služba spašavanja Novi Grad Sarajevo
Fahrudin Dobrača ima već 25 godina volonterskog staža u službi spašavanja, a idejni je tvorac GSS-a Novi Grad Sarajevo, koji postoji deceniju. On upozorava da zbog nepostojanja osiguranja za spasioce, teško dolaze do novih članova.
“Imaju pritisak od roditelja, pritisak od javnosti. Stalno se spominje da mi nismo osigurani, da sve radimo na vlastitu odgovornost, tako da uvijek gledamo da privolimo te mlade da nam se priključe”, govori.
Zakon bi pomogao i u stvaranju jedinstvenog modela edukacije spasilaca, smatra Senad Strukan, predsjednik Upravnog odbora najstarije stanice “Sarajevo”.
“Ključno je da se nađe unificiran sistem edukacije, školovanja i dodjele zvanja. To je ono što nama najviše treba kako bismo na području čitave Federacije imali jedinstven sistem školovanja, kolege iz GSS-a BiH i mi iz Federalnog GSS-a”, pojašnjava Strukan.
Načelnica GSS stanice “Tuzla” Maja Hadžimehić mišljenja je da je važno definisati ko i kako provodi obuku i ko se na kraju naziva spasiocem. Ističe da je ova oblast posebno neregulisana.
Spašavanje na planini. Foto: Gorska služba spašavanja Stanica Tuzla.
“Bilo koja osoba sebe može nazvati spasiocem, kao što može reći da je doktor. S tim da ako kažete da ste doktor ili policajac, to je kažnjivo. Ako kažete da ste spasilac… to nije”, pojasnila je.
Gorske službe su servis koji nedostaje svakoj državi, smatra Vinko Prizmić iz Hrvatske gorske službe spašavanja.
Akcija spašavanja Krvavac. Foto: Gorska služba spašavanja Stanica Sarajevo
On govori kako je, nakon nesreće u kojoj je u Sloveniji stradalo pet spasilaca, osuđen GSS koji je sudjelovao u nečemu što nije bilo zakonski regulisano, ali je sud osudio i državu, što je potaklo Hrvatsku da donese ovakav zakon.
“Svi znaju da GSS sudjeluje u tim akcijama. Pozivaju se a nisu im date javne ovlasti, i njihova djelatnost nije regulirana zakonom. Ako se nešto dogodi, bili bi odgovorni čak i političari. Mi nemamo problem s radom, naš problem je što nam se nešto može dogoditi. To stvarno nije dobro. Ako neko od spasilaca strada, imate problem. Ako se nešto dogodi a niste sve propisali i osigurali da radimo kako treba, onda nastaje problem”, upozorava Prizmić, koji je bio aktivan u donošenju zakona o gorskoj službi spašavanja u Hrvatskoj.
Entitetske i kantonalne inicijative bez političke volje
Gorska služba spašavanja u Turskoj. Foto: GSS
Prema Okvirnom zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH, definisano je da entiteti i Brčko distrikt BiH u okviru svojih nadležnosti uređuju, planiraju, obučavaju, organizuju, finansiraju i provode zaštitu i spašavanje s ciljem sprečavanja opasnosti te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih ili drugih nesreća.
Lejla Brčić, bivša ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo, u kontekstu ustavnih ovlaštenja smatra da bi najadekvatnije rješenje bilo donošenje zakona na entitetskom nivou – na nivou Federacije BiH.
Ukoliko bi kantoni donijeli propis, morali bi se prethodno konsultovati s federalnim nivoom.
“Ukoliko bi došlo do donošenja propisa od strane kantonalnih nivoa vlasti a bez prethodnih konsultacija, postojao bi realan rizik osporavanja pred Ustavnim sudom Federacije i dovela bi se u pitanje opstojnost takvih propisa”, pojašnjava Brčić.
Dodaje da je svako zakonsko uređenje djelatnosti gorske službe spašavanja, čiji se pripadnici najčešće prvi odazovu u stanjima prirodnih i drugih nesreća, od izuzetnog javnog interesa, te da bi nadležni nivoi vlasti, u interesu zaštite građana, morali naći zajednički jezik u rješavanju ovog pitanja.
Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća omogućava gorskim službama spašavanja da djeluju, iako su u samom zakonu prepoznati kao “hobisti”, a ne spasioci. Jedni su od devet službi zaštite i spašavanja u Federaciji.
Na osnovu pravilnika i uredbi o organizovanju, načinu izvođenja poslova službi zaštite i spašavanja u Federaciji, te potpisanih sporazuma, gorske službe spašavanja angažuje Federalna uprava civilne zaštite.
Izvlačenje iz vode. Foto: Gorska služba spašavanja Novi Grad Sarajevo
Jelena Pekić, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije, i Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu, inicirale su formiranje radne grupe za izradu okvirnog zakona, a u koju bi trebali biti uključeni i pripadnici GSS-a. Još nikada ova inicijativa nije stavljena na dnevni red Doma naroda u Parlamentu Federacije.
Inicijativu Vladi Federacije za pripremu zakona o gorskim službama spašavanja dostavio je zastupnik Admir Čavalić.
“Trenutno imamo svojevrsni pravni vakuum po ovom pitanju i potrebno je uspostaviti jedinstven federalni zakon koji će olakšati kantonima dalje uređenje ove oblasti”, kazao je Čavalić, pojašnjavajući da se kod nesreća uglavnom aktivnosti sprovode preko entiteta ili države, te da bi se aktivnosti trebale realizovati kroz budžet Federacije, a kantonalni zakoni uskladiti sa zakonom entiteta.
Čavalić navodi da je zatražio da se napravi nacrt pa da se tek onda kroz javnu raspravu otklone eventualne manjkavosti zakona. Prijedlog bi, kako kaže, vjerovatno išao u razumnom roku od jedne do dvije godine, što je dovoljno da se dobije kvalitetan zakon.
“Istina jeste da trenutno nema neke političke volje za rješavanje ovog pitanja. Da li postoje neki dublji razlozi, nisam siguran”, dodaje zastupnik čija je inicijativa odbačena kao neosnovana nakon što je Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) obavijestila Vladu Federacije o održanom sastanku s predstavnicima Federalne uprave policije (FUP), koji su ranije imali status pripadnika gorske službe spašavanja.
Vlada Federacije BiH zadužila je FUCZ da za jednu od narednih sjednica pripremi cjelovitu informaciju o problemima u vezi s funkcionisanjem GSS-a na prostoru Federacije.
Vježba iz helikoptera. Foto: Gorska služba spašavanja Republike Srpske
Iz Republičke uprave civilne zaštite za Detektor su naveli da postoji namjera da se pokrene inicijativa za izradu zakona o GSS-u u Republici Srpskoj. Načelnik GSS-a RS-a Nenad Ikonić kaže da imaju identičan problem kao kolege u Federaciji, kojoj, kao i drugim dijelovima BiH i drugih zemalja rado pružaju pomoć.
“Mi se trudimo da naš zakon uvrstimo, da nas proglase jedinicom od posebnog značaja, kao kolege iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, da budemo dio državnog aparata, i to bi riješilo sve naše probleme”, kazao je.
Zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) usvojili su Zakon o gorskoj službi spašavanja u HNK-u – prvi u BiH, dok se u Kantonu Sarajevo privodi kraju Prijedlog nacrta zakona, tvrdi Elvedin Okerić, predsjedavajući radne grupe Komisije za sigurnost.
Nesreća u blizini Sinanovića. Foto: Gorska služba spašavanja Stanica Sarajevo.
Samir Džihić je još 2018., kao direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, podnio inicijativu i dao saglasnost za zakon o GSS-u, na kome se nada da će raditi struka.
“Volio bih da to bude sveobuhvatno rješenje njihovih problema – od načina trajnog finansiranja, načina njihovog pokrivanja kada su na poslu, kada izlaze s posla, pa i za period kada su angažovani. Oni se mogu povrijediti i na obukama, uvijek su u pogonu”, navodi.
Problem je i to što su službe registrovane kao udruženja, odnosno neprofitna društva. Kao jedno od rješenja dok zakon o GSS-u ne bude izrađen, Džihić vidi u izmjenama i dopunama Zakona o radu, gdje bi ljudima bio obezbijeđen status kada su izvan radnog mjesta, kada idu u akcije spašavanja, kako bi se refundirala sredstva za taj dan i olakšalo poslodavcima.