Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Na konferenciji za medije Konaković je, između ostalog, rekao da je poslao urgencije ukrajinskim vlastima i da konzularni predstavnik BiH iz Budimpešte, koji pokriva Ukrajinu, uskoro odlazi kod njega da ga obiđe.

Konaković je naveo da je, prema međunarodnim zakonima, to pravo trebalo biti omogućeno, ali da je ovo specifična situacija jer se radi o ratnom zarobljeniku, stoga ukrajinske vlasti nisu dozvolile da se ostvari direktan kontakt s njim.

“Situacija je, kao što pretpostavljate, vrlo kompleksna (…) i da zasad tu nemamo pristup. Što je dobro, živ je, zdrav je”, izjavio je Konaković na press konferenciji.

Dodao je da je razgovarao s Nihadom Brankovićem, zamjenikom šefa misije Insituta za nestale osobe u Ukrajini, te će pokušati preko te institucije doći do Hrustića, čiji su otac i brat nedavno bili u ministarstvu, ali Konaković nije želio pričati o detaljima tog razgovora.

Hrustić se trenutno nalazi u zatvoru u Ukrajini, a rekao je da se pridružio ruskoj armiji nadajući se da će mu to pomoći nakon problema sa zakonom u Njemačkoj i BiH.

“Ja sam već ranije mislio se pridružiti armiji. Dok sam bio na azilu (u Njemačkoj). Jer, proces azila nije se završavao i nisam mislio se pridružiti, tako da… nešto zbog borbe, nego što bih mogao da se izborim za svoje pravo”, kazao je Hrustić krajem januara u razgovoru za Detektor.

Za njega se saznalo 17. januara, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest u kojoj je otkrio da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025. godine. Ujedno je prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon učešća u ruskoj vojsci.

Hrustić je za Detektor otkrio da je boravio u Moskvi i 2022. godine, te da je tada pokušao da se pridruži ruskoj vojsci kontaktirajući s Kosovskim frontom preko YouTubea. Ta organizacija je odranije poznata po regrutaciji dobrovoljaca s Balkana.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića