Ambasada Ruske Federacije u BiH je na zvaničnoj Facebook stranici objavila dio iz brifinga zvaničnog predstavnika Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije Marije Zaharove u kojem su održavanje ponovljeni izbora okarakterisali kao “najnoviju fazu u inspirisanoj od strane Zapada kampanji destabilizacije RS-a, koja predstavlja očigledno ruganje izbornim pravima njenih građana“.
Objava navodi da je izborima prethodila ostavka legitimnog predsjednika RS-a Milorada Dodika, izazvana nezakonitim mješanjem u sisteme pravosuđa i sprovođenja zakona u BiH. Kada je njegov bliski saveznik, kako dalje stoji, Siniša Karan “pobijedio na prijevremenim izborima čelnika entiteta, nametnutim od strane vanjskih sila u novembru 2025. godine, to takođe nije odgovaralo zemljama Zapada”.
“Kao rezultat grubih manipulacija i pritiska na Centralnu izbornu komisiju BiH, ovjera rezultata glasanja birača je poremećena. Pod izmišljenim izgovorima, rezultati glasanja su djelimično poništeni u nadi da će njegovo ponavljanje dodatno zakomplicirati situaciju i posijati razdor unutar srpskih redova“, navodi se u objavi.
Također se dodaje da je jasno da Zapad pribjegava vještačkom izazivanju unutrašnjih političkih tenzija, kršenju suvereniteta BiH i miješanju u unutrašnje stvari zemlje u nadi da će nekako spasiti svoju kolonijalnu vlast, koja slabi, zasnovanu na principu “zavadi pa vladaj”.
“Solidarni smo s patriotskim rukovodstvom Republike Srpske koje se čvrsto i dostojanstveno suprotstavlja vanjskim pritiscima i vodi pravednu borbu za jednaka prava Srba u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda zemlje, u skladu s principima Dejtonskog mirovnog sporazuma“, stoji u obajvi.
Dalio Sijah s portala Istinomjer za Detektor kaže da ovo nije prvi put da ruski zvaničnici na sličan način komentarišu političke prilike u BiH. Pojašnjava da je riječ o narativima koji su se mogli čuti i uoči prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske u novembru prošle godine, kada su se ponavljale tvrdnje da je riječ o izborima nametnutim sa Zapada.
“Tvrdnja Zaharove da se izbori djelimično ponavljaju pod, kako je rekla, izmišljenim razlozima jednostavno nije tačna, jer rezultati nisu poništeni da bi se situacija zakomplikovala, nego zbog brojnih uočenih nepravilnosti na više od 100 biračkih mjesta“, kaže Sijah.
Centralna izborna komisija (CIK) je u decembru odlučila da se ponove izbori zbog nepravilnosti koje su i ranije utvrđivane. CIK je tada utvrdio niz nepravilnosti, između ostalog manipulacije i krivotvorenje potpisa, zbog kojih je potrebno ponoviti izbore. Ta biračka mjesta su u izbornim jedinicama Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići.
Ovaj vid objave Ambasade Ruske Federacije, prema mišljenju Darija Jovanovića, projekt menadžera Koalicije “Pod lupom“, ne uzima uopšte u obzir podatke koji pokazuju šta se dogodilo na biračkim mjestima u novembru. Jovanović pojašnjava da su na nekim biračkim mjestima nesumnjivo utvrđene nepravilnosti u vidu razlika u brojanju između rezultata koji su ustanovljeni na nivou biračkih mjesta i rezultata koji su ustanovljeni u glavnom centru za brojanje.
Dodaje da je riječ o tradicionalnim centrima gdje se organizovana izborna prevara dešavala i prije, a koja je i dokazana, te podsjeća da su u Doboju ponovljeni izbori i 2020. godine.
“Tu dolazimo do problema što u ovakvim slučajevima ljudi koji dolaze na vlast krivičnim djelima, a izborna prevara jeste krivično djelo. Onda kada dođu na vlast oni nisu više političari, nego su kriminalci. Stati u odbranu kriminalaca nije nešto što je dobro i očekivano, bez obzira ko pokušavao da opravda kriminalca uhvaćenog u svom krivičnom djelu“, kaže on.
Jovanović smatra i da se nesumnjivo kroz sadržaj staje na stranu jednog političkog subjekta.
Pojašnjava da nije prvi put da u BiH strane države se oglase o pitanjima izbornog procesa, ali obično skoro isključivo to oglašavanje se tiče nekih političkih ili diplomatskih poruka bez zalaženja u to ko je favorit na izborima i koga podržavaju. Kao primjere navodi ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavorova ili tuskog predsjednika Recepa Erdogana koji su stajali na stranu pojedinih političkih kandidata.
“Stati na stranu jednog političkog subjekta to neupitno dovodi do nefer izborne utrke u vidu da u očima pojedinih glasača može značiti da nemaju svi kandidati jednake startne pozicije i doprinijeti ishodu same izborne utrke“, kaže on.
Predizborni plakati za predsjednika RS-a. Foto: Detektor
Istinomjer je neposredno prije i tokom same predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika RS-a pratio istupe stranih zvaničnika o izborima, a u javnosti su se, kako su naveli, mogli najčešće čuti stavovi ruskih diplomata koji su koincidirali sa zvaničnim stavovima vlasti u RS-u uz otvorenu podršku SNSD-u.
Najčešći narativi, kako je naveo Istinomjer, koje su uspostavljale ruske diplomate poput Sergeja Lavrova, Marije Zaharove i Igora Kalabuhova bili su da je te izbore nametnuo Zapad, da je poništena volja birača u RS-u, a u pitanje je konstantno dovođen i legitimitet visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Izbori za predsjednika RS-a su održani 23. novembra prošle godine, pošto je odlukom CIK-a prestao mandat Dodiku nakon što je osuđen na godinu dana zatvora i izrečena mu je mjera zabrane vršenja političke funkcije u trajanju od šest godina.
Dodik je pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Ponovljeni izbori održat će se u nedjelju, 8. februara.