Iz Odjela za pravna pitanja je pojašnjeno da su zaprimili zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kojim je određeno da se u Prijedlogu zakona o VSTV-u provedu javne konsultacije i da se dobije mišljenje ove institucije.
Detektor je ranije pisao da je za 21. januar zakazana javna rasprava o Prijedlogu zakona o VSTV-u, a u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma se nadaju da će naučna i stručna javnost te predstavnici pravosuđa do tada dostaviti svoje prijedloge. Kako je pojašnjeno, donesena su mišljenja u formi konkretnih amandmana kako bi dali značajniji doprinos zakonodavnom procesu.
Sana Čengić iz Odjela za pravna pitanja je rekla da je propisana mogućnost pokretanja upravnog spora protiv odluke kojom je utvrđen negativni rezultat dodatne provjere imovine. Trebala bi se, prema njenim riječima, riješiti situacija stupanja na dužnost člana Vijeća kod kojeg je eventualno utvrđen negativni ishod provjere.
“Potrebno je regulisati situaciju kada se negativan rezultat utvrdi odlukom Odjela, a član Vijeća pokrene upravni spor na takvu odluku. I u tom kontekstu je predloženo da se doda novi član kojim bi se propisalo da, u slučaju da je pokrenut upravni spor, taj član se privremeno udaljava po sili zakona”, kazala je.
Demirel Delić, šef kabineta predsjednika VSTV-a, pojasnio je da su ranije predloženi rigorozniji stavovi kada je riječ o karijernom sistemu napredovanja, ali je u međuvremenu došlo do evaluacije stavova, jer je utvrđeno da se ranijim formulacijama sužava “bazen” dobrih kandidata za vrhovne sudove entiteta i Apelacioni sud Brčko distrikta.
“Posljednja stavka – ‘od čega 12 godina radi kao sudija’ – izbačena je, pa je ostala formulacija da morate imati najmanje pet godina iskustva na poziciji odakle aplicirate i najmanje 15 godina kao sudija ili tužilac, ali više ne morate biti 12 godina sudija”, obrazložio je Delić.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić u izjavama za medije je rekao da je Vijeće utvrdilo 50 negativnih mišljenja o zakonu kojima nisu zadovoljni. Dodao je da je Vijeće opredijeljeno da se uvede karijerni sistem napredovanja.
“Ja kao predsjednik nisam u potpunosti zadovoljan tom verzijom iz razloga što je sve manje i manje kvalitetnih kandidata sa srednjeg nivoa za napredovanje prije svega na vrhovne sudove entiteta. To je uzrokovano raznim problemima. Neću kazati da nemamo takvih ljudi, ali jednostavno nemamo dovoljan broj ljudi koji se prijavljuje za te pozicije, a koji, po standardima Vijeća i po izvrsnosti, trebaju ispunjavati uslove da bi bili sudije najviših sudova”, rekao je Bogunić.
Dodatni prijedlog je da se uslovi za imenovanja sudija Suda BiH izjednače sa uslovima za imenovanja u Vrhovni sud.
Sedin Idrizović, član Vijeća, kazao je da je za “ublaženiju verziju” i da se na posljednjem konkursu u Vrhovni sud Federacije BiH prijavilo samo dvoje sudija, a ostali su tužioci.
Idrizović je Vijeću dostavio i svoj prijedlog, kako se ne bi dolazilo u “pat-pozicije” i blokade kada je riječ o upravnim procesima nakon negativne ocjene i ukidanja rješanja o imenovanju. Predložio je da Odjel za provjeru imovine donosi odluku protiv koje je moguće podnošenje pravnog lijeka, a o čemu odlučuje VSTV. Prema njegovom prijedlogu, na odluku Vijeća je moguće pokrenuti upravni postupak pred Sudom BiH.
“Na taj način se može osigurati zaštita. (…) Smatram da ćemo na taj način spriječiti potencijalnu blokadu”, rekao je Idrizović.
Rješenje kojim se poništava imenovanje na pravosudnu funkciju Vijeće je donijelo u novembru, nakon negativnog izvještaja prijavljene imovine. Tada je rasprava bila zatvorena za javnost, ali je za tu funkciju bilo planirano ponovno raspisivanje konkursa.
U međuvremenu, Sud BiH poništio je ovo rješenje jer je njime počinjena povreda prava na pravičan postupak propisanog Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za ljudska prava.
Čengić je kazala da iz ovog dokumenta proizilazi da je ranije rješenje o imenovanju i dalje na snazi i da su propisani uslovi pod kojim Vijeće može donijeti odluku o stupanju na dužnost kandidata koji se prvi put imenuju na poziciju sudije i tužioca.
“Iz presude Suda proizilazi da je povrijeđeno pravo kandidatkinje na pravičan postupak imajući u vidu da odluka o poništenju rješenja ne sadrži obrazloženje i da joj u postupku odlučivanja o izvještaju o imovini i interesima nije bilo omogućeno da učestvuje i da dostavlja izjašnjenja prije nego što je utvrđena nepravilnost”, navela je Čengić.
Vijeće je usvojilo zaključak da se od Odjela zatraže dodatne informacije kako bi se moglo postupiti po ovom predmetu.
Na današnjoj sjednici je iznesena informacija da je pokrenut postupak izbora novog člana Vijeća ispred Federalnog tužilaštva jer Saši Sarajliću ističe mandat 10. jula 2026. godine. Usvojen je zaključak da se uputi dopis glavnom tužiocu ovog tužilaštva da provedu proceduru izbora novog člana Vijeća ispred ove institucije.
