Albin Muslić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je cilj javne rasprave da se kroz komentare i sugestije iz VSTV-a, Suda i Tužilaštva BiH, advokatskih komora, stručne javnosti i organizacija civilnog društva omogući korekcija postojećeg zakonskog teksta kako bi dobio jednu širu podršku.
“Mi kao Ustavnopravna komisija imamo obavezu da po obavljenoj javnoj raspravi sačinimo izvještaj i informiramo Predstavnički dom. Nakon toga se otvara drugi dio procedure za ulaganje amandmana gdje bi javna rasprava trebala da posluži kao osnova za buduće amandmane. Ono što mene zanima jeste da navedeni zakon dobije podršku Venecijanske komisije, VSTV-a i pravosudnih institucija“, ističe Muslić koji se nada da će u Parlamentu BiH biti usvojen zakon koji će značiti napredak BiH ka Evropskoj uniji.
Prikupljeni stavovi bit će objedinjeni u izvještaju koji će Ustavnopravna komisija dostaviti Predstavničkom domu, navodi Muslić.
Detektor je ranije pisao da su zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili u prvom čitanju Prijedlog zakona o VSTV-u, dok Zakon o sudu BiH, koji je predložila opozicija iz Republike Srpske, kao jedan od ključnih preostalih prioriteta za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom, nije dobio podršku.
Tada je usvojen i prijedlog zaključka zastupnika Jasmina Emrića kojim Ustavnopravna komisija dobija zadatak da u roku do 30 dana provede javnu raspravu o Prijedlogu zakona o VSTV-u i zatraži mišljenje od Evropske komisije, Venecijanske komisije, Vijeća i relevantnih udruženja sudija i tužilaca u BiH.
“Ovo nije duboka reforma pravosuđa, ovo je prijedlog za koji pretpostavljamo da može proći. Pa i ovako blagi prijedlog oko reforme pravosuđa očigledno ne može dobiti političku podršku ovdje. To znači da ne postoji i dalje politička volja da se pomjeri nešto u pozitivnom smjeru”, rekao je Mladen Bosić iz SDS-a, jedan od pet zastupnika opozicije iz RS-a koji su predložili zakon.
Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda Federacije i bivši član VSTV-a, smatra da nijedan prijedlog – Ministarstva pravde i grupe zastupnika – ne ispunjavaju dosljedno sve preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije. Prema njegovom viđenju, Nacrt zakona o VSTV-u koji je izradila radna grupa Ministarstva pravde djelimično je rezultat kompromisa sa VSTV-om i koje je imalo za posljedicu ignorisanje određenih preporuka Venecijanske komisije.
Sjednica VSTV-a BiH. Foto: Detektor
“Venecijanska komisija preporučuje opštu reprezentativnost i raznolikost pri čemu je stručnost primarni faktor dok je etnički kriterij samo korektiv i to privremenog karaktera. Rješenje iz Nacrta zakona grupe zastupnika zadržava samo postojeće rješenje odnosno maksimalne i striktne etničke kvote, dok prijedlog Ministarstva pravde propisuje minimalne etničke kvote, ali te minimalne etničke kvote zapravo propisuje za 12 od ukupno 14 članova VSTV-a. Mislim da bi rješenje bilo da te minimalne etničke kvote svedemo na deset članova“, smatra Nezirović.
Dodaje da će predstavnici Vrhovnog suda biti na javnoj raspravi gdje će iznijeti svoje prijedloge.
Iz organizacije Transparency International (TI BiH) pozivaju stručnu i akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i medije da dođu na konsultacije, jer je ovo prilika da se konačno javno promisli o spornim odredbama zakona. Oni su već uputili svoje komentare i prijedloge svim parlamentarnim klubovima, gdje su ukazali na nedostatke i odstupanja od preporuka Venecijanske komisije.
“To se, između ostalog, odnosi na etničke i spolne kvote za sastav Vijeća, obzirom da ovaj prijedlog, kao i važeći zakon, propisuje da se svi članovi Vijeća trajno biraju po unaprijed zadatim etničkim i spolnim kvotama. Ni ovaj prijedlog, kao ni prijedlog Ministarstva pravde BiH ne propisuje detaljno ključna pravila za sprečavanje sukoba interesa, već to ostavlja podzakonskim aktima, odnosno Vijeću, da samo sebi određuje koje su situacije sukob interesa“, kaže za Detektor Edo Kanlić, menadžer za zagovaranje i javne politike TI-a BiH.
Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, za Detektor kaže da su na nedavno usvojenu verziju zakona već dali negativno mišljenje i dostavili ga Parlamentu.
“Naredna sjednica Vijeća je prije tog datuma, pa ćemo sada sveobuhvatno razmotriti sva negativna i pozitivna rješenja te verzije zakona i o istima obavijestiti Parlamentarnu skupštinu. Sve u cilju da pravosuđe dobije propis koji je provodiv u praksi i koji ga neće ugroziti u normalnom funkcionisanju“, rekao je Bogunić.
Muslić se nada da će nakon javne rasprave imati obrazložena i konkretna rješenja, koja će im pomoći da zastupnici koncipiraju amandmane kako bi usvojili najbolji zakon koji će se bazirati na integritetu pravosuđa.
“Mislim da etnički elementi prilikom imenovanja određenih osoba u pravosuđu i generalno u VSTV-u bi trebali biti eliminirani, da isključivo kompetencije i stručnost budu ključni kriteriji jer to u konačnici od nas traži Evropska komisija“, ističe Muslić.
Nezirovć podsjeća da ni u jednom od prijedloga nije implementirana preporuka Venecijanske komisije da Vijeće ima neparan broj članova, a on smatra da bi bilo prihvatljivo da Vijeće ima 21 člana s tim da bi 16 članova iz pravosuđa i pet članova nije ne dolaze iz pravosuđa.
