BiH je zemlja opstruiranog građanskog prostora, navodi CIVICUS Monitor u svom izvještaju, u kojem već treću godinu zaredom našu zemlju ocjenjuje nezadovoljavajuće na skali građanskih sloboda. To znači da u njoj civilno društvo i dalje postoji, ali je znatno ugroženo zbog birokratskih prepreka, pritisaka, pravnih ograničenja i drugih oblika ometanja.
Izvještaj ukazuje na sve učestalije napade na aktiviste, novinare i marginalizirane grupe, posebno u Republici Srpskoj, gdje se podsjeća i na ranije usvajanje zakona o stranim agentima i kriminalizaciji klevete, koji su proglašeni neustavnima. Ove događaje izvještaj povezuje s politikom bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Nakon izricanja presude Dodiku, prema riječima zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duške Jurišić, zbog ugrožavanja sigurnostii jedna je osoba morala napustiti svoju kuću. Slučaj nije poznat javnosti jer je oštećeni zatražio zaštitu identiteta.
“Došla je grupa pred njegovu kuću, izgovarali su i uvrede i prijetnje, nakon čega je ovaj čovjek, koji je inače 100-postotni ratni vojni invalid, morao da se preseli. Dakle, napustio je svoju kuću zbog sigurnosnih razloga”, pojašnjava Jurišić, kao i da se, nakon garancije sigurnosti i prijave slučaja, oštećeni vratio kući.
Ovakvi primjeri rezultat su sve učestalijeg govora mržnje prema povratnicima.
“Povratak ne znači samo sigurnost, on znači i političku stabilnost. Povratnici ne smiju da strepe od huškanja i od govora mržnje na vrhu države ili na vrhu entiteta”, smatra Jurišić, koja napominje da, i kada budu prijavljeni napadi na povratnike, slučajevi pred pravosuđem u BiH traju izuzetno dugo.
Detektor je ranije pisao da je tek dvije godine nakon napada na Senada Sejfića, povratnika u Kamenicu kod Zvornika, u Osnovnom sudu u Zvorniku počelo suđenje jednoj osobi za nanošenje teških tjelesnih povreda.
Senad Sejfić na mjestu napada. Foto: Detektor
Bosna i Hercegovina jedna je od četiri zemlje koja u protekloj godini nije napravila stvarni napredak na putu prema Evropskoj uniji zbog poteza iz RS-a, pokazao je i izvještaj Evropske komisije u kome se ošto kritikuje loše funkcionisanje pravosudnog sistema i napominje da su zakonske reforme i provjere integriteta ključni za ponovnu izgradnju povjerenja javnosti u pravosudni sistem.
Kao posebno problematično ocijenjeno je nepostojanje zakonodavnog okvira za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlosti, što otežava pomirenje.
“Politički lideri nastavljaju s historijskim revizionizmom, uključujući i negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, suprotstavljajući se ustanovljenim činjenicama”, stoji u izvještaju.
Dodatno, od BiH se očekuje implementiranje odgovarajućih zakona koji se odnose na žrtve rata, uključujući i žrtve seksualnog nasilja tokom rata, ali je proces reformi u ovoj oblasti ocijenjen kao nedovoljno efikasan i spor.
Diskriminacija je, navode u izvještaju, prisutna i kada je riječ o pravima manjina u BiH. Posebno su ugrožene osobe romske populacije, žene iz manjinskih etničkih grupa i LGBTIQ osobe.
Evo zbog čega je sve naša zemlja na upitnoj strani ljestvice ljudskih prava.
Pet slučajeva femicida i sve više nasilja nad djevojkama i ženama
Prema podacima Fondacije “Cure”, u ovoj godini zabilježeno je pet slučajeva femicida. Posljednji slučaj iz Mostara, kada je ubijena Aldina Jahić, pokazao je da uhapšeni nije imao mjere zabrane iako je već čekao na suđenje za ugrožavanje sigurnosti po prijavi druge žene.
Njemu će se za ubistvo Aldine Jahić prvom suditi po novom Krivičnom zakonu Federacije, koji ubistvo žene tretira kao femicid.
Parlament Federacije BiH. Foto: Parlament
Organizacije civilnog društva pozdravljaju usvajanje ovog zakona, ali napominju da praksa i dalje pokazuje da postoje ozbiljni propusti u sistemu zaštite žena od nasilja, smatra Denija Hidić iz Fondacije “Cure”.
Femicid je najekstermniji oblik rodno zasnovanog nasilja, koji je i dalje ukorijenjen i normalizira nasilje u društvu, kazala je.
“Često čujemo kako se nasilje normalizira i poruke kao što su ‘ako sam ja trpila, trpi i ti’, ‘nemaš se gdje vratiti’, ‘ćuti, sramota je o tome pričati’, ‘nek se ne čuje šta se dešava u vaša četiri zida’. Zato moramo uporno ponavljati da nasilje nije privatni, nego društveni problem. I kao društvo moramo razviti svijest da svaka žena ima pravo na život bez nasilja”, kazala je Hidić, koja smatra da reakcije institucija dolaze tek nakon pritiska javnosti i medija.
O ugroženosti djevojčica i žena govori i podatak da je putem “Plavog telefona” u Banjoj Luci zaprimljeno više od 5.000 poziva, od kojih je nadležnim institucijama proslijeđeno 59 sumnji na nasilje. Najveći broj korisnika ove savjetodavne usluge su djevojčice i djevojke.
Maja Kovačević. Foto: Detektor
“Najčešći razlozi zbog kojih su se djeca i mladi obraćali za pomoć i podršku jesu mentalno zdravlje i teme kao što su strah i anksioznost, nedostatak samopouzdanja, emocije te samopovređivanje i suicidalne misli”, kazala je Maja Kovačević, savjetnica “Plavog telefona”.
Centar za sigurni internet zaprimio je tokom 2025. godine više od 200 prijava putem besplatne savjetodavne linije. Većina prijava se odnosila na digitalno nasilje, širenje neprimjerenih i uvredljivih sadržaja, te prijetnje.
Krajem februara ove godine u Banjoj Luci uhapšena je prva osoba u BiH zbog dječije pornografije koju je generisala umjetna inteligencija.
Odjeljenje za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP) bilježi porast i dijeljenje seksualno eksplicitnog sadržaja među maloljetnicima.
Prema riječima Saše Petrovića, vršioca dužnosti načelnika ovog odjeljenja, zbog porasta digitalnog nasilja potreban je veći broj istražitelja.
“Obavezno je uspostavljanje multidisciplinarnih timova: policija, centar za socijalni rad, pedagog, psiholog i tužilaštvo koje bi odmah vršilo procjenu stepena svijesti maloljetnika, njihovo psihološko stanje rizika za ponavljanje ponašanja”, kaže za Detektor, kao i da sve više negativni sadržaj koji je dostupan djeca pretvaraju u stvarnost, poput pucnjava u školama.
Redovno posjećuju škole i edukativno-preventivne programe, ali posjećenost roditelja je veoma mala.
Adi Pejdah i Selma Melez. Foto: Detektor
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet upozorava da djeca sve ranije i intenzivnije ulaze u digitalni prostor.
“Potrebno je kontinuirano ulagati u digitalnu pismenost, s posebnim fokusom na razumijevanje umjetne inteligencije, kako bi djeca, roditelji i profesionalci znali prepoznati manipulaciju, lažan sadržaj i potencijalne zloupotrebe”, govori Pejdah.
Amina Cerić, psihologinja u Centru za sigurni internet, dodaje da povlačenje ili ignorisanje digitalnog života djeteta ne smije biti rješenje.
“Granice, odgovornost i poštovanje vrijednosti koje gradimo u stvarnom životu jednako su važne i u digitalnom prostoru. Kontakt s djecom je posebno važan, a otvoren razgovor o svim temama je neophodan u svakom razdoblju odrastanja”, kazala je.
Eneid Hasanović, vođa tima za borbu protiv zlostavljanja djece u FUP-u, ističe da je ključno unaprijediti digitalnu pismenost građana svih uzrasta.
“Na tome se mora raditi, bukvalno od sedam do 77 godina, na cijelom stanovništvu, kako bi sami sebe zaštitili od mogućih zloupotreba tih stvari, pogotovo kada je u pitanju AI i slične stvari”, smatra Hasanović.
Kao naredni koraci najavljeni su donošenje strateškog akcionog plana za borbu protiv digitalnog nasilja nad djecom i uspostava sistema Child Alert.
Širenje mržnje i negiranje genocida uprkos postojanju zakona i kazni
Nakon što je Dodiku prestao mandat predsjednika, Detektor je zabilježio niz slučajeva govora mržnje u predizbornoj kampanji za predsjednika RS-a na vanrednim izborima.
Dan nakon što je u Istočnom Sarajevu o Bošnjacima govorio kao o amebama koje se nezaustavljivo razmnožavaju i šire, Milorad Dodik je na skupu u Foči više pazio šta govori. Novinarki Detektora koja je pratila skup, odgovarajući na pitanje da li duguje izvinjenje, objašnjavao je zbog čega je uopšte nešto tako izjavio.
Milorad Dodik. Foto: Detektor
“Svakom onom ko se osjetio povrijeđenim, ja se izvinjavam”, kazao je za Detektor.
Uprkos izvinjenju, Dodik je već naredni dan, na skupu u Vlasenici, nastavio širiti mržnju prema Bošnjacima ponovo problematizirajući kupovinu stanova.
“Zašto vi kupujete stanove kod nas na Lukavici ako možete da kupite prema Kiseljaku i imaju istu cijenu? Što ne kupujete dole, to je Federacija? Baš hoćete dole, šta je namjera? Pa ovo što se dešava u Evropi. Ako ovako nastavi, ako ti ljudi u Istočnoj Ilidži hoće, ja to poštujem. Oni hoće, i za deset godina će imati Bošnjaka koji će biti načelnik opštine”, poručio je on sa skupa u Vlasenici.
Predizbornom skupu Dodikove stranke prisustvovao je i Vojin Pavlović. On čeka osluženje kazne od tri i po godine zbog opravdavanja genocida u Srebrenici i veličanja presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Ovo je prva presuda za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Nakon izricanja presude, Pavlović se našao na skupu na kojem se negira genocid.
Veličanje Mladića nastavilo se tokom 2025. godine. Dok su grafiti s likom osuđenog ratnog zločinca Mladića uklonjeni u Zvorniku, u Banjoj Luci istražitelji nisu mogli utvrditi da se na muralu nalazi Mladić.
Mural Ratka Mladića u Banja Luci. Foto: Detektor
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković uložio je žalbu na odluku Državnog tužilaštva o neprovođenju istrage, te dostavio originalnu fotografiju Mladića i murala.
“To je izrugivanje, jer čak i predstavnici vlasti u ovom enitetu, pa evo uključujući i gradonačelnika Stanivukovića, priznali su da je to Ratko Mladić, čak su na jedan vrlo grub način rekli da to neće ukloniti. To je bio razlog i prijave Stanivukovića i NN osobe koja je taj mural uradila”, kaže Duraković za Detektor.
Detektor je zabilježio da još uvijek nije donesena odluka protiv maloljetnika za veličanje logora u Prijedoru, gdje su tokom rata ubijene i mučene osobe nesrpske nacionalnosti.
Početkom godine pisali smo o Dodikovim prijetnjama da će oduzeti privatnu imovinu tužiocima i sudijama iz ovog entiteta zaposlenima u državnim institucijama, što je, prema mišljenju advokata Slavena Dizdara, bilo ugrožavanje ljudskih prava, iako predsjednik SNSD-a nije odgovarao za to.
“Svako ko prijeti nezakonitom silom, bilo kome, bilo da se radi o običnim građanima, državnim službenicima, policajcima, nije bitno, naravno da ljudska prava, ako ne nužno ugrožava, onda ih dovodi u pitanje”, kazao je Dizdar.
Napadi na LGBT osobe nastavljeni bez procesuiranja
Nakon prijavljenih nekoliko napada na pripadnike LGBT zajednice u BiH ove godine, do danas u BH povorci ponosa nemaju nikakvih informacija o istragama, kaže Lejla Huremović, članica Organizacionog komiteta Povorke.
Bh. povorka ponosa. Foto: Bh. povorka ponosa
“Ovakvi slučajevi pokazuju da je homo/bi/transfobija i dalje izražena u našem društvu i da nasilje nad LGBTIQ+ osobama i dalje postoji”, kazala je Huremović.
Zbog neprepoznavanja od strane institucija važnosti Sigurne kuće za LGBT osobe, Sigurna kuća je ostala bez finansiranja tokom 2025., a radnici su odlučili volontirati, zbog čega je 2025. još jedna godina u kojoj LGBT osobe nisu zakonski ravnopravne u društvu, zaključuje Huremović.
Prva presuda za diskriminaciju novinara u BiH jedan je od rijetkih primjera reakcije na ugrožavanje prava.
Prvostepena presuda Osnovnog suda u Banjoj Luci za diskriminaciju nad novinarima Harunom Dinarevićem i Alenom Beširević predstavlja presedan, ali i pomak u zaštiti medijskih sloboda i ljudskih prava, smatra Selma Fukelj, istraživačica u Mediacentru Sarajevo.
Renata Radić-Dragić. Foto: N1
Novinari se trebaju odvažiti i prijavljivati napade i pritiske na njih, kaže Fukelj i dodaje da su novinari postali naviknuti na pritiske.
“Vidjeli smo da je ovaj slučaj bio itekako propraćen u medijima, što govori da je novinarima ovakva informacija dala ‘vjetar u leđa’ u smislu da postoji nada da će pravosudni sistem biti na njihovoj strani – strani zaštite medijskih sloboda i ljudskih prava”, pojašnjava Fukelj.
Osnovni sud Brčko distrikta BiH osudio je Goju Bogičević na novčanu kaznu zbog napada na snimatelja i novinarku Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) na radnom zadatku u februaru ove godine.
“Svaka presuda, reakcija koja se dogodi dobra je, pošalje se određena poruka da takva ponašanja nisu prihvatljiva”, zaključuje novinarka CIN-a Renata Radić-Dragić.