Husarić Omerović i Memčić Herić dobile su nagradu za fotoreportažu “Kako su majke obnovile do temelja spaljeno selo“.
Na dodjeli nagrada u Zenici žiri je u obrazloženju rekao da se radi o snažnoj i emotivnoj reportaži koja dokumentuje otpor, dostojanstvo i istrajnost starijih žena u procesu povratka i obnove jednog porušenog sela.
Memčić Herić je kazala da im ovo priznanje znači profesionalno ali i privatno, te pojasnila da su ona i Husarić Omerović priču uradile kao dio izvještavanja Detektora na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici i tako doše u selo gdje su upoznale dvije žene koje su među rijetkima koji u njemu žive.
“Način na koji smo htjele da napišemo ovu priču je da dvije žene starije životne dobi ne predstavimo kao žrtve, nego kao žene koje su svojom voljom, snagom i finansijskim ulaganjima obnovile to selo i da ih predstavimo onako kako zaslužuju“, rekla je Memčić Herić.
Husarić Omerović je dodala da Detektor svakodnevno izvještava o ljudima starije životne dobi jer su oni dio društva i pokretači određenih promjena kroz tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja.
“To su uglavnom povratnička naselja, gdje su se vratili stariji ljudi koji nastoje održati život, baš kao u našoj priči dvije žene su željele da vrate život u zapaljeno selo iz kojeg su svi muškarci pobijeni u genocidu, žene i djeca protjerani. One su se vratile sa željom da vrate život i sjećanje na to kako je to izgledalo dok su njihovi najmiliji bili živi“, rekla je ona.
Na ovaj način one su, kako je dodala Husarić Omerović, pokušale da vrate i očuvaju sjećanje i zbog budućih generacija, te ostave na neki način trajni spomenik.
“Željele smo da pokažemo kroz tu priču kolika je zapravo snaga starije osobe da očuva ono za što je znala da je bilo vrijedno za života“, naglasila je Husarić Omerović.
Zdena Šarić, predsjednica udruženja “Naš most“ koje kroz kulturu i umjetnost nastoji da društveno aktivira osobe starije životne dobi, uručila je dobitnicama plakete ispred Udruženja. Također su im uručene i slike čiji su kreatori članovi Udruženja.

Azra Husarić Omerović i Lejla Memčić Herić na dodjeli nagrade za profesionalno izvještavanje o starijim osobama. Foto: Detektor
Osim ove nagrade dodijeljeno je i priznanje za kontinuirano izvještavanje o starijim osobama Mirjani Pavlović, novinarki Nova TV za niz televizijskih priloga.
“Kad radite posao koji volite, nagrade svakako nisu cilj, ali dođu kao lijepa potvrda da ono što radite ima smisla. Meni je ovo priznanje je upravo to da priče o starim ljudima su važne i da imaju svoju vrijednost i snagu“, kazala je Pavlović.
Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar, kazala je da izvještavanje o starijim osobama i starenju u Bosni i Hercegovini nije na odgovarajućem nivou.
“Izvještavanje o starijim osobama često se svodi na stereotipizaciju, na prikazivanje starijih osoba kao nemoćnih, slabih, kao osoba kojima je potrebna podrška, skrb, koji su na nekoj vrsti tereta porodici i zajednici, međutim istina je mnogo drugačija od toga“, kazala je ona.
Muminović je dodala da ono što se ne vidi u medijskom izvještavanju je nastojanje da se starije osobe prikažu kao vrijedni i aktivni članovi zajednice koji jako puno doprinose.
Ona je naglasila da su iz tog razloga prepoznali da je dodjeljivanje nagrade sjajna prilika i mogućnost da široj medijskoj zajednici upute poziv na promišljanje o tome kako biraju teme o starijim osobama i starenju u BiH, koliko prostora im daju, kakve su uredničke politike i kako se predstavljaju starije osobe.
“Još jedna stvar koju se nadamo da ćemo postići jeste da podsjetimo da svi zajedno možemo uticati na to da zahtijevamo bolje i više i bolje standarde u medijskom izvještavanju“, kazala je Muminović.
U svom obrazloženju žiri koji su činili Mladen Obrenović, glavni i odgovorni urednik portala Media.ba, Una Čilić, urednica Radio Slobodna Evropa i Lidija Pisker, novinarka i aktivistica iz “Našeg mosta“ je rečeno da je na konkurs koji je trajao do početka oktobra pristiglo 19 priča, kako većih tako i manjih lokalnijih medija iz BiH.
“Veliki broj tema bio je fokusiran na priče o kulturi i njegovanu tradicije i kulturnom naslijeđu kojima se bave starije osobe“, kazala je Pisker i dodala da je cilj bio prepoznati priče koje odbijaju predrasude o starijim osobama.




