Detektor kviz: Kako ste prošli na testu znanja o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma?

Na 30. Godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu, Detektor je pokrenuo kviz o poznavanju sadržaja ovog dokumenta. Rezultati pokazuju da najveći broj ljudi ima solidno poznavanje teksta koji određuje život građana Bosne i Hercegovine posljednje tri decenije.

Većina od nekoliko hiljada ljudi koji su odigrali kviz o Daytonskom mirovnog sporazumu postiglo je dobar rezultat i poznaju osnovne infornacije o potpisanom tekstu.

Samo dva posto odgovorili je uspješno na veliku većinu pitanja i mogu se smatrati stručnjacima za Daytonski sporazum ali isto tako samo tri posto građana, među koji je veliki dio njih koji nisu bili ni rođeni kada je on potpisan, nemaju gotovo nikakvo poznavanje dogovorenog teksta i obećanih reformi.

Većina ljudi znala je da ideja o povratku izbjeglica “svi na svoje” nije u potpunosti uspjela ali nisu imali najbolju ideju da se ni danas više od 100.000 ljudi nije vratilo u svoje prijeratne domove.

Najnoviji izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH o sprovođenju strategije o implementaciji Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, usvojen u maju 2024. a koji se odnosi na 2022. godinu, ukazuje da u BiH postoje 91.223 interno raseljene osobe, dok, prema podacima UNHCR-a, izvan BiH živi još 16.935 izbjeglica.

U izvještaju se napominje da je broj interno raseljenih osoba veliki iz niza faktora, uključujući finansijske i pravne probleme, sigurnost povratnika i nedostatak infrastrukture. Dodaje se i da je potrebno ažurirati bazu podataka i napraviti revizije jer trenutni sistem otežava utvrđivanje preciznih brojeva.

Najveći broj učesnika kviza svjestan je da se povratnici suočavaju sa zastraživanjima, diskriminacijom i napadima.

Čitaoci Detektora najmanje znanja pokazali su o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika odnosno vjerovali su da članovi ovog tijela nisu donijeli odluku puno duže nego što je to stvarnost.

U jednom od najtežih pitanja, koji dijelovi odnosno aneksi Daytonskog sporazuma su narušavani aktivnostivma vlasti Republike Srpske, većina učesnika nije uspjela tačno odgovoriti na pitanje.

Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma je ujedno i Ustav BiH, a Aneks 10 se odnosi na civilnu implementaciju sporazuma i definiše ulogu visokog predstavnika za BiH kao konačnog autoriteta za interpretaciju tog dijela sporazuma.

Upravo visoki predstavnik je u svom izvještaju o provedbi sporazuma iz oktobra 2025. naveo da su vlasti RS-a raspisivanjem referenduma prekršile obaveze RS-a u okviru Aneksa 4 i Aneksa 10.

Dodatno, u aprilu 2025. visoki predstavnik je donio odluku o obustavi budžetskog finansiranja stranaka na vlasti u Republici Srpskoj – SNSD-a i Ujedinjene Srpske – pozivajući se na “kontinuirane secesionističke aktivnosti” vladajuće koalicije u RS-u i njene napade na ustavni poredak.

Zavidno znanje učesnici su pokazali o nadležnostima i radu ombudsmana i komisije za nestale osobe.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, plan je bio da se novac obezbjeđuje kroz kupovinu, prodaju, iznajmljivanje i hipoteke nad nepokretnom imovinom, direktnim uplatama države i entiteta, te doprinosima drugih država, međunarodnih i nevladnih organizacija.

Očekivalo se da će biti potrebni veliki iznosi novca jer neposredno u poslijeratnom periodu mnogi nisu željeli da ostvare pravo na povratak, a u obzir se morala uzeti i predratna vrijednost imovine.

Međutim, kako to u svojoj analizi rada Komisije za raseljena lica i izbjeglice objašnjava njen međunarodni član Hans van Houtte, fond nikada nije dobio novac, zbog čega je komisija odlučila da se neće baviti pitanjem kompenzacije.

Većina učesnika svjesna je da planirana korporacija za saobraćaj nikada nije ni uspostavljena.

Prema izvještaju visokog predstavnika o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma iz maja 2025. godine, osnovana je samo jedna javna korporacija – Bosansko-Hercegovačka željeznička javna korporacija.

Visoki predstavnik za BiH navodi da se korporacija suočava s finansijskim problemima jer zavisi od transfera novca s entitetskog nivoa, pri čemu Federacija ispunjava svoje obaveze, ali RS to ne čini.

“Korporacija jedva ispunjava svoje finansijske obaveze, uključujući i isplate plata i operativne troškove”, navodi se u izvještaju.

Najmanje znanja učesnici su pokazali o broju obnovljenih kuća i stanova ali i broju osoba za kojima se traga. Većina smatra da je taj broj i dalje veći od 10.000 iako se u stvarnosti traga za nešto više od 7.000 nestalih u procesu u kojem je BiH bila prilično uspješna.

Iako je BiH jedna od zemalja s najefikasnijim modelom za traženje nestalih osoba, zahvaljujući čemu je pronađeno više od 26.000 nestalih, odnosno blizu 80 posto od ukupnog broja nestalih iz rata, podaci Instituta za nestale osobe BiH pokazuju da se još traga za 7.581 osobom.

Analiza BIRN-a BiH pokazuje da je u proteklim godinama “primjetan zabrinjavajući zastoj u potrazi za nestalim osobama i njihovoj identifikaciji”, dok se politizacija cjelokupnog procesa i nedostatak političke volje za unapređenjem procesa, uglavnom navode kao ključne prepreke u potrazi za nestalim – od nedostatka institucionalne podrške do šutnje o zločinima i neprovođenja istraga.

Dvije trećine učesnika zna da konačni status Brčkog još uvijek nije riješen.

Zavidno znanje učesnici su pokazali o problemu dvije škole pod jednim krovom.

Uprkos osnovnim ljudskim pravima i slobodama pobrojanim u Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i zabrani diskriminacije, praksa u kojoj dvije odvojene škole funkcionišu pod jednim krovom postoji i danas.

U Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu učenici određenih osnovnih škola uče po različitim nastavnim planovima – bosanskom i hrvatskom.

Ovakav sistem je uveden poslije rata, kao privremeno rješenje, ali se zbog nedostatka političke volje za promjenama održao i 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, iako su i Ustavni sud BiH i Vrhovni sud Federacije zatražili da se diskriminacija i segregacija otklone.