Vanjska stručnjakinja Anette Milk objavila je treći izvještaj o radu Odjela za provođenje postupka po izvještajima, novog tijela Visokog sudskog i tužilačkog vijeća VSTV koje provjerava imovinu sudija i tužilaca. U izvještaju, koji se odnosi na prvih pet mjeseci rada ovog tijela, prvi put analizira sam postupak provjere i njegove nedostatke.
Njen i rad drugih vanjskih saradnika od jula 2025. godine finansira Evropska unija. Vanjski stručnjaci imaju mandat da prate disciplinske postupke koji nastanu iz procedura o imovini i interesima, ali ne daju sugestije o konačnim odlukama.
VSTV je objavio oštar osvrt na ovaj izvještaj, optužujući vanjsku stručnjakinju da izlazi iz okvira svoje savjetodavne funkcije.
Detektor donosi pregled najvažnijih opažanja i preporuka vanjskih stručnjaka, ali i osvrta VSTV-a.
Vanjska stručnjakinja Milk navodi da pravilnik o internoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta VSTV-a predviđa 17 radnih mjesta u Odjelu, što se zasniva na inicijalnom izračunu potreba koji je uradio međunarodni stručnjak. Međutim, budžetom je do sada odobreno samo osam radnih mjesta pa nedostaje novac za još devet uposlenih.
Sam odjel se već na početku suočio s ogromnom količinom podataka i već zaostaje u provjerama, pa su neka imenovanja sudija i tužilaca još uvijek na čekanju. Ali u svom osvrtu VSTV tvrdi da je uradio sve što je predviđeno i navodi da “ostaje upitno o kojem izračunu potreba i na kojeg međunarodnog stručnjaka se referiše”.
Milk je opisivala i na koji način se radi sa izvještajima u pismenoj formi. Ranije je bilo predviđeno da sudije i tužioci sami elektronski unose podatke, ali je nakon žalbe Agencija za zaštitu ličnih podataka zatražila da je za takav unos potrebno imati elektronski potpis. VSTV nije insistirao da sudije i tužioci odmah naprave taj potpis, već je dao rok od najmanje godinu dana. Milk je pohvalila način na koji uposlenici rade sa poštom dostavljenim izvještajima, ali kritikuje što radnici VSTV-a moraju ručno unositi podatke umjesto sudija i tužilaca.
“Sadržaj izvještaja primljenih u štampanoj formi uposlenici Odjela naknadno ručno unose u bazu podataka. Ova manuelna procedura je potencijalni izvor grešaka zbog grešaka u tipkanju ili zamjeni brojki (što ugrožava vjerodostojnost podataka) i veže ogroman dio kadrovskih resursa Odjela. Ipak, ovo je neophodno, pošto se baza podataka koristi za objavu izvještaja, što uključuje anonimiziranje kako je propisano zakonom”, navodi se i dodaje da vanjski stručnjaci nisu uočili nepravilnosti u radu Odjela.
Detektor je ranije pisao da vađenje elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini traje do pet minuta, ali da je krovna pravosudna institucija nedavno odlučila sudijama i tužiocima dati duži rok da ga pribave kako bi mogli elektronski unijeti podatke o svojoj imovini. Sagovornici Detektora u ovoj odluci vide još jedan način da se uspori proces provjere imovine, koji je ključan za približavanje Evropskoj uniji.
Vijeće ovo opravdava mjerom Agencije za zaštitu ličnih podataka i da to nije njihova samostalna odluka.
“Tokom perioda dostavljanja izvještaja, izvještaji su podneseni s mnogo oklijevanja”, smatra Milk, navodeći da je navodno veliki broj podnosilaca izvještaja čekao do posljednjeg dana da pošalje svoje izvještaje, što je uposlenika Odjela stavilo u tešku situaciju.
Za ovu konstataciju Vijeće smatra da je subjektivna jer nema suštinsko značenje, a može proizvesti sumnje kod čitalaca izvještaja i neosnovan negativan publicitet.
Ranije su za Detektor iz VSTV-a pojasnili da je 1.534 sudija i tužilaca imalo obavezu da podnese izvještaj o imovini i interesima. Među njima su, dodaju, osim aktuelnih sudija i tužilaca, imovinu i interese bili dužni prijaviti i nosioci pravosudnih funkcija kojima je mandat istekao. Tada su naveli da je do sada utvrđeno da 105 sadašnjih i bivših sudija i tužilaca nije prijavilo svoju imovinu, od čega je 25 aktivnih nosilaca pravosudnih funkcija.
Međunarodna zajednica i stručnjakinja Milk upozoravaju da je neophodno provjeravati i imovinu roditelja i djece, čak i ako oni ne žive u zajedničkom domaćinstvu s podnosiocem izvještaja. S druge strane, Odjel za provjeru izvještaja je objavio da njima treba obuhvatiti samo članove domaćinstva sa podnosiocima izvještaja. Ali u svom osvrtu, VSTV ukazuje da se ovim miješa u pravo pojedinca, odnosno pravo na privatni život.
Stručnjakinja Milk kaže da iskustvo iz sadašnjeg perioda prikupljanja izvještaja ukazuje da veoma veliki broj izvještaja pati od grešaka u izračunu i nesporazuma koji dovode do nenamjernih propusta. Kao primjer navodi da se mjesečni iznos tekućih troškova domaćinstva ne množi sa 12, zbog čega ne dostiže prag od 5.000 KM i ne uvrštava se u izvještaj kao trošak. Ona kaže da podnosioci izvještaja nisu svjesni vrijednosti naslijeđene imovine i unose upitnike umjesto monetarnih iznosa, te da nisu upoznati da oni moraju da prijave kao poklon ako žive besplatno u nekretnini nekog srodnika.
Iz VSTV odgovaraju da je kategorizacija besplatnog korištenja nekretnine srodnika kao poklona isključivo mišljenje vanjske ekspertice.
“Upravo suprotno stavu stručnjakinje za vanjsko praćenje iznesenom u periodičnom izvještaju, međunarodni stručnjaci iz Evropske unije sa ekspertizom u ovoj oblasti imaju potpunu drugačiji stav koji je podijeljen sa Odjelom, i koji u cijelosti je istovjetan stavu Odjela”, dodaju oni.
Milk navodi da Odjel i dalje radi na razradi svojih internih standardnih procedura. Odjel je za sada zaključio, a predsjednik Vijeća Sanin Bogunić potpisao, 12 sporazuma sa vanjskim institucijama o prikupljanju potrebnih informacija za postupak provjere, navodi se u izvještaju. S druge strane, Vijeće demantuje ovaj podatak i navode da je ukupno 17 sporazuma, od čega pet sa bankama.
Baza podataka Odjela još nije u potpunosti funkcionalna i ne omogućuje elektronsku razmjenu podataka s drugim institucijama, izuzev dvije i ne podržava automatsku redovnu provjeru, smatra vanjska stručnjakinja, konstatujući da bi unapređenje funkcionalnosti baze podataka moglo u velikoj mjeri povećati efikasnost rada Odjela. Vijeće odgovara da ovo pitanje nije samo pitanje softvera ove institucije, nego i spremnosti i stepena digitalizacije drugih institucija.
Milk je konstatovala da postoji još jedna prepreka za rad Odjela, a to je da je teško provjeriti imovinu u inostranstvu u zadanim rokovima. Na najvišem institucionalnom nivou, možda bi vrijedilo razmotriti da li bi BiH trebala pristupiti Međunarodnom sporazumu o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini.
Vijeće navodi da je bitno razjasniti pojedine navode u samom izvještaju, kao i razgraničiti nadležnosti kako se čitalac ovog izvještaja ne bi doveo u zabunu ili zabludu. Shodno tome bitno je istaći da potpisivanje predmetnog sporazuma nije nadležnost institucije VSTV-a, a oni su već uputili inicijativu Ministarstvu pravde BiH za potpisivanje Sporazuma.
Za Milk, neka od mogućih kratkoročnih i srednjoročnih poboljšanja zahtijevat će finansijska sredstva, kao što je poboljšanje funkcionalnosti baze podata, pružanje dodatne obuke uposlenicima i dodatno zapošljavanje.
Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava iz Ureda Specijalnog predstavnika EU j, ranije je izjavio da se Odjelu zamjera funkcionalna nezavisnost, te da je u ranijem periodu uočena interakcija sa Vijećem.
Vijeće na kraju ukazuje da u cijelom izvještaju nema osvrta na pitanje nezavisnosti i samostalnosti u radu Odjela, to jeste da li se predsjednik Vijeća, članovi Vijeća, šef Kabineta predsjednika i Sekretarijat VSTV-a ili bilo ko drugi miješa u rad Odjela.
