Priručnik je nastao u okviru provedbe Komunikacijske strategije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za period 2022.–2025. i sadrži praktične savjete za novinare koji izvještavaju o pravosudnim temama.
Podijeljen je u tri glavna dijela: izvještavanje o istragama, o sudskim postupcima i preporuke za medijsko izvještavanje.
Saša Sarajlić, član VSTV-a, rekao je da su se održavali sastanci s Društvom novinara BiH, Regulacionom agencijom za komunikacije te Vijećem za štampu i online medije, gdje je izdefinisan okvirni sadržaj vodiča, dok su u konačni tekst uvršeni komentari i novinari.
“Vodič je nastao kao odgovor na inicijativu novinara da se organizuju edukacije koje će donijeti kvalitetnije izvještavanje o pravosuđu (…) Vjerujemo da će vodič biti koristan za novinare, posebno za one koji tek započinju svoje karijere i ulaze u kompleksno izvještavanje o pravosuđu”, kazao je Sarajlić.
Šef Odjela za ljudsku dimenziju u Misiji OSCE-a u BiH Ivo Lupis je rekao je da je svrha vodiča približiti rad sudova i tužilaštava s medijima, a kroz novinare i široj javnosti. Naglasio je da odgovorno novinarstvo oblikuje povjerenje javnosti u institucije.
“Priručnik pruža smjerenice za izvještavanje o istragama i sudskim postupcima, objašnjava komunikacijske procedure i pravila unutar pravosuđa te pomaže novinarima da se snađu u složenim pravnim pitanjima”, naveo je Lupis i dodao da naredne godine planiraju podržati radionice za novinare o izvještavanju o radu sudova i tužilaštava.
Autori publikacije su Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Danko Rimac, tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Livno, i Katica Artuković, predsjednica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu.
Tužilac Rimac je kazao da su osjetili da je raniji priručnik zastario i da se u medijskim izvještavanjima koriste pogrešni termini i sinonimi. Autori su, kako je rekao, detektovali probleme te došli do zaključka da svaki od njih iz svog segmenta napiše dio posla kojim se bavi.
“Moj zadatak je bio da predstavim na neformalniji jezik, jer mi pravnici patimo od formalnosti. Međutim, povratne informacije od medija su bile takve da javnost ne zanimaju odredbe člana zakona, javnosti ne zanima koji je to broj član. Pokušao sam kroz dio svog članka pobliže objasniti čime se bavi tužiteljstvo od faze podnošenja prijave”, kazao je Rimac.
Tužilac je savjetovao da novinari prilikom slanja upita moraju jasno znati šta žele da dobiju, jer su nekada zahtjevi preširoko postavljeni. Kako je rekao, ponekad se od tužilaštva traže informacije koje oni zbog integriteta istrage ne mogu dati.
Sutkinja Artuković rekla je da je jako važno da mediji znaju tačno šta je bitno i da se znaju razlikovati pojmovi.
“Moje iskustvo je pokazalo da je pravovremena informacija najvažnija. Saradnju s medijima posmatramo kao saradnju s građanima”, izjavila je Artuković.
Džidić je kazao kako ne postoje vrlo ozbiljni pomaci naprijed kao što je Komunikacijska strategija, koja je, prema njegovim riječima, odličan dokument.
“Novinari koji bi kritikovali Komunikacijsku strategiju jesu novinari koji ne razumiju suštinski postupak i šta se dešava u predistražnoj, istražnoj fazi, u sudskoj fazi, i od kojih institucija šta mogu dobiti. Mislim da je s tog aspekta ovaj dokument jako značajan, posebno za novinare koji tek ulaze u ove teme”, rekao je.
Naveo je da u situaciji kada se identičnim upitima obratimo svim tužilaštvima u BiH, slijede tri različite vrste odgovora – jedni će odbiti odgovoriti, drugi će sve dostaviti, a treći će neke vrste podataka anonimizirati.
Rimac je kazao da bi volio da postoji kontinuitet izvještavanja i korištenje zvaničnih informacija.
Artuković je predložila da se uvrsti kontinuirana obuka o temi “pravosuđe i mediji” u Centru za edukaciju sudija i tužilaca i da u edukacijskom timu budu novinari, sudije i tužioci.
Vodič VSTV-a je nastao uz podršku Misije OSCE-a u BiH.
