Četvrtak, 4 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH, u uvodnom obraćanju je naveo da je oduzimanje nezakonito stečene imovine alat i obaveza pravosudnih i drugih institucija koju treba provoditi poštujući ljudska prava onih prema kojima se te mjere poduzimaju.

Ćeman je kazao da je u ranijem periodu Ustavni sud donio niz odluka koje se tiču oduzimanja imovine.

Ustavni sud BiH je sa AIRE centrom organizirao Deveti pravosudni forum u Sarajevu koji se tiče organiziranog kriminala i oduzimanja nezakonito stečene imovine.

Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2024. godinu pokazao je da i dalje nisu uspostavljeni uredi za oduzimanje nezakonito stečene imovine, niti unaprijeđen međusobni pristup bazama podataka i blagovremena razmjena informacija, niti su ojačane finansijske istrage.

“Ključni napori da se pronađe i zamrzne nezakonita dobit od kriminalnih aktivnosti i da se od kriminalaca zahtijeva da se odreknu svoje dobiti i dalje su neadekvatni”, navodi se u izvještaju za prošlu godinu.

Biljana Braithwaite, direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra, u obraćanju se pozvala na izvještaj Evropske komisije navodeći da je očito da napretka u oduzimanju nezakonito stečene imovine nema dovoljno, ali da određena tužilaštva rade dobro posao.

“Neke stvari jesu urađene, ali ne možemo biti ponosni na to dokle smo stigli”, navela je Braithwaite dodajući da je potrebno govoriti o konfiskaciji kao najefikasnijem oruđu za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Zaključila je da toga zavisi povratak povjerenja građana u sistem.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće, kao krovna pravosudna institucija, svjesno je svih slabosti, naveo je Sedin Idrizović, stalni član ove institucije, dodajući da se zbog toga poduzima niz mjera i aktivnosti.

Kreirana je elektronska baza sa 30 hiljada sudskih odluka, od čega se tri hiljade odnose na krivična djela organiziranog kriminala i korupcije.

“Tim bazama imaju pristup svi sudije i tužioci. U saradnji sa centrima za edukaciju sudija i tužilaca se vrši osposobljavanje sudija i tužilaca, provode se i specijalističke obuke”, naveo je Idrizović.

Državni ministar pravde Davor Bunoza je naveo da je u prethodnom periodu usvojen Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je strog, restriktivan i u skladu s onim Evropske unije.

On je kazao da su naredne sedmice Zakon o VSTV-u i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara, te da će se njihovim usvajanjem uraditi dosta u borbi protiv korupcije.

Ladislav Hamran, bivši predsjednik EUROJUST-a, kazao je da su u pravu svi oni koji misle da se kriminal isplati jer podaci pokazuju da je u Evropskoj uniji trajno oduzet tek jedan posto nezakonito stečene imovine.

“Na globalnom nivou je to razočaravajuće. Manje od jednog procenta je zamrznuto”, kazao je Hamran.

On je pojasnio da kriminalci ne poštuju pravila te da, s druge strane, imaju državnu službu koja u mnogim slučajevima nema dovoljno ljudskih resursa, te je ukorijenjena u 20. stoljeću u pogledu tehnologije.

“Pravosuđe mora ići u korak s vremenom”, naveo je Hamran navodeći da je potrebno da državna služba ima poštenje, integritet i transparentnost, a da zaposleni posjeduju vrijednosti kao što su stručnosti, otvorenost, briga i dosljednost.

“Bez ovih stvari neće nam pomoći nijedan zakon. (…) U nedostatku ovih vrijednosti u državnoj službi, kvalitet propisa koje usvajaju naši parlamenti opada”, navodi Hamran.

Najčitanije
Saznajte više
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura
Evropska komisija je pozitivno ocjenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, koja je ključni korak za dobijanje sredstava Evropske unije za reforme i rast, dok je pred našom zemljom još puno posla, kažu eksperti za praćenje i monitoring evropskih integracija u nadi da će bh. institucije ispuniti sve obaveze u kontekstu potpisivanja i ratifikacije sporazuma o instrumentu i zajmu.
Intenzivan porast digitalnog nasilja prema novinarima u BiH
Novinari u Bosni i Hercegovini izloženi su širokom spektru prijetnji koje proizlaze iz kombinacije političkih pritisaka, pravne nesigurnosti te fragmentiranog pravosuđa, a institucionalni sistem ne pruža odgovarajući nivo zaštite, neki su od zaključaka izvještaja “Izazovi pravne zaštite novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini”.
Schmidt od lokalnih političara očekuje napore za otvaranje pregovora ka EU
Osuđenom za prijetnje sutkinji Seni Uzunović odobrena novčana zamjena kazne
Potvrđena oslobađajuća presuda za zločine u Doboju i Tesliću