U organizaciji Općine Centar i Javne ustanove Centar kulture i mladih Općine Centar održan je “FEMICID STOP: Pogled kroz umjetnost”, događaj koji je okupio mlade u ovoj općini kako bi, kroz kreativni rad, edukaciju i otvoreni razgovor, ojačali svijest o femicidu i poslali poruku protiv nasilja.
Načelnik Općine Centar Srđan Mandić je rekao da lokalna zajednica možda nije formalno nadležna kada se govori o ovakvim temama, ali jeste najizloženija građanima i da su dužni razgovarati o ovim problemima.
Senada Salihović, direktorica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, navela je važnost škole u prevenciji nasilja.
“Škola nije samo mjesto učenja lekcija, već i prostor gdje djeca uče kako da budu ljudi, učionica ih uči šta znači poštovati druge, prepoznati granice i reći ne, te potražiti pomoć”, kazala se Salihović.
Mladi su prethodnih sedmica slali svoje likovne, literarne i video radove na temu femicida. Direktor Centra za kulturu i mlade Admir Halilović rekao je da ovakve aktivnosti mladima pomažu da razviju empatiju i nultu toleranciju na nasilje.
“Vaši radovi pokazuju da razumijete problem i imate hrabrosti govoriti o njemu”, kazao je Halilović mladima.

Radovi mladih iz općine Centar. Foto: Detektor
Održana je i panel-diskusija “Femicid – razumijevanje, prevencija i društvena odgovornost”, na kojoj je profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Muhamed Budimlić predstavio rezultate međunarodne studije o samoprijavljenom prestupničkom ponašanju mladih, koja je obuhvatila učenike osnovnih i srednjih škola u BiH.
Prema riječima profesora Budimlića, primjetno je da je na socijalnim medijima prisutan govor mržnje, te da su mladi jako rano zaokupljeni socijalnim medijima.
U drugom dijelu istraživanja cilj je bio saznati da li su mladi doživjeli nešto od neugodnosti ili štetnih pojava koje su prisutne u društvu, a podaci pokazuju da je više od trećine mladih doživjelo fizičko kažnjavanje od roditelja, te da veliki broj maltretiranja i drugih krivičnih djela ostane neprijavljen.
“Koliko mi je poznato, mi nemamo još uvijek niti nijednu policijsku organizacionu strukturu koja je nadležna da i stručno i informacijski prima prijave za ovu vrstu krivičnih djela. S obzirom na pojavnost, to bi trebalo biti na nivou policijskih uprava, gdje bi trebali posebno obučeni policijski službenici koji bi se bavili samo ovom tematikom. Ono što posebno zabrinjavanja jeste prijavljivanje. Onaj broj koji imamo koji su iskazali da jesu bili žrtve bilo kog oblika nasilja, u najvećem broju slučajeva nisu prijavili nikome”, kazao je Budimlić.
Tužilac sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Saša Jovanović podsjetio je na izmjene Krivičnog zakona Federacije i da tužioci moraju imati dokaze kojima mogu potkrijepiti osnovanu sumnju da podignu optužnicu i da predmet dovedu do pravosnažne presude u kojoj će počinioci biti proglašeni krivima.
Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravstva rekao je da brojna dešavanja u svijetu ostavljaju posljedice po mentalno zdravlje i dodao da bi prevencija femicida bila uspješna, potreban je sistem koji funkcioniše na način da se smanje društveni pritisci na mlade ljude, gdje bi se radilo na detraumatizaciji.
Enita Nakaš, profesorica u Sarajevskoj školi nauke i tehnologije, s mladima je podijelila primjere iz svakodnevnog života, kako se danas uz pomoć tehnologije dijele lokacije na telefonu, traže šifre od telefona, te da su to prvi znakovi početka jedne kontrole.
“Nažalost, živimo u potpuno stereotipnom društvu gdje se to smatra znakom ljubavi… Ono što je važno jeste da shvatite da je to početak znaka kontrole i svaki femicid je započeo s kontrolom upakovanom u najveću ljubav”, kazala je profesorica Nakaš.




