Ministri iz Republike Srpske glasali su protiv dnevnog reda, zbog čega sjednica nije ni održana. Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH, novinarima je rekao da su dobili signal Evropske unije da bi “Zakon o sudu BiH zadovoljio kriterije pravne stečevine Evropske unije“.
“Zakon o VSTV-u je imao još neke tehničke izmjene u zadnjem trenutku i nismo bili sigurni da li bi dobio zeleno svjetlo iz Brisela. Mi bismo ga svakako podržali u proceduri gdje bi se i te konačne izmjene, na insistiranje Brisela, mogle uvrstiti u parlamentarnoj proceduri, ali nismo dobili priliku da to uradimo“, istakao je Forto.
Nakon što su ministri SNSD-a mjesecima osporavali usvajanje zakona važnog za evropski put BiH i insistirali da se smanje nadležnosti novog suda i da sjedište bude u Republici Srpskoj, pripremljen je novi prijedlog kojim bi se zadržale nadležnosti i sjedište suda u Sarajevu, ali ne bi bila formirana potpuno nova institucija nego odjel unutar postojećeg Suda BiH.
U dokumentu prijedloga u koji su novinari Detektora imali uvid prije sjednice, propisano je da je predsjednik Suda BiH odgovoran za imenovanje sudija u Krivično i Upravno odjeljenje i vijeća – osim sudija Apelacionog odjeljenja koje imenuje direktno Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Sjedište Suda BiH je u Sarajevu.
Prema predloženom dokumentu, predsjednika Apelacionog odjeljenja imenuje VSTV na period od pet godina a predsjednik je odgovoran za budžet.
Davor Bunoza, ministar pravde BiH, potvrdio je novinarima da su “željeli učiniti neovisnijim Sud BiH“ i da ne vidi kome je to problem. Potvrdio je da je Nacrtom propisano da VSTV imenuje predsjednika i sudije Apelacionog odjeljenja, kao i da ovo odjeljenje ima svoj budžet.
“Nismo dirali nadležnosti i sjedište. Ne mogu reći da su iz RS-a dali saglasnost, bili su mnogo prije upoznati šta predlažemo. Znate koliko sam puta predložio zakon i nije prošao. Rekao sam da nikome ne može biti sporno da VSTV bira sudije Apelacionog odjeljenja, a ne da je pojedinačna osoba nadređena sudijama prvostepenog i drugostepenog suda“, rekao je Bunoza.
Nacrtom zakona o Sudu BiH Ministarstva pravde BiH, koji je novinarima Detektora postao dostupan nakon sjednice, propisano je da Apelaciono odjeljenje ima svoj budžet koji čini dio budžeta Suda BiH, dok budžet Suda BiH sadrži posebne stavke kojim se preciziraju budžetske potrebe za rad Apelacionog odjeljenja. Prije početka svake budžetske godine, predsjednik Suda i predsjednik Apelacionog odjeljenja podnose VSTV-u prijedlog o budžetu.
“Predsjednik Suda i predsjednik Apelacionog odjeljenja suda su zaduženi, uz pomoć generalnog sekretara, za pripremu i izvršavanje budžeta Suda“, navodi se u Nacrtu Ministarstva pravde BiH.
Usvajanje zakona o sudovima i drugih uslov je od kojeg zavisi odluka o otvaranju pregovora o pristupu Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, ocijenili su prošle godine predsjednica Evropske komisije Ursule von der Leyen, premijeri Nizozemske i Hrvatske Marka Rutte i Andrej Plenković tokom posjete našoj zemlji.
Detektor je ranije pisao da bi se ovim zakonom osigurala potpuna nezavisnost drugostepenog postupanja, odnosno žalbenih postupaka pri novom, višem sudu BiH. Trenutno se u Federaciji na presude opštinskih sudova može žaliti kantonalnim sudovima, a u Republici Srpskoj na presude osnovnih sudova okružnim.
Ali na državnom nivou oba postupka se vode pred jednim sudom, zbog čega je bilo potrebno razdvojiti prvostepeni i drugostepeni sud. To u praksi znači formiranje višeg suda BiH koji bi, između ostalog, postupao po žalbama na prvostepene odluke Suda BiH.
Međutim, političari u BiH godinama su bez saglasnosti o osnivanju višeg suda, kao i njegovog sjedišta.
Davor Bunoza, ministar pravde BiH, na sastanku sa članovima Predsjedništva VSTV-a BiH. Foto: VSTV BiH
Iz Transparency Internationala su objavili da je Ministarstvo pravde BiH odbilo objaviti Nacrt zakona o Sudu BiH, čak i nakon donošenja sudske presude u korist ove organizacije. Navode da je Nacrt ovog zakona, koji je već nekoliko godina u procesu kreiranja, zatražen još u martu prošle godine, nakon što se od verzije zakona o sudovima BiH prešlo na zakon o Sudu BiH, a koji se u više navrata nalazio na dnevnom redu Vijeća ministara, bez upoznavanja javnosti o njegovom sadržaju.
Prema Nacrtu Ministarstva pravde, propisano je da će VSTV u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o Sudu BiH imenovati sudije Apelacionog odjeljenja. U mišljenju Direkcije za EU integracije na predloženi Nacrt Ministarstva pravde se navodi da ne predstavlja ispunjavanje zahtjeva koji proizilazi na putu za članstvo ka Evropskoj uniji. Iz Ureda za zakonodavstvo su konstatovali da Nacrtom nije propisan status trenutnih sudija Apelacionog odjeljenja Suda BiH, početak rada Apelacionog odjeljenja, kao ni status predmeta koji su u radu pred ovim odjeljenjem.
Ranije su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je predsjednik Milorad Dodik, rekli da su prijedlozi zakona o Sudu BiH neprihvatljivi i štetni za Republiku Srpsku, zbog čega neće dobiti podršku delegata SNSD-a i njihovih koalicionih partnera u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Na sjednici u utorak nije se glasalo ni o novom zakonu o VSTV-u, još jednom važnom zakonu za evropski put.
Iz Udruženja sudija i Udruženja tužilaca Federacije su reagovali na ovaj nacrt. Naveli su da se protive načinu na koji je vođen proces donošenja novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Kažu da je rok između objavljivanja konačnog nacrta zakona i njegovog stavljanja na glasanje bio izuzetno kratak, što nije omogućilo adekvatnu stručnu analizu, javnu raspravu niti uključivanje svih relevantnih aktera u pravosuđu.
“Napominjemo da su strukovna udruženja sudija i tužilaca (FBiH i RS), i pored izuzetno kratkog roka koji nam je ostavljen za dostavljanje sugestija i primjedbi na pomenuti nacrt zakona o VSTV-u BiH, poslali i niz primjedbi na više spornih članova navedenog nacrta zakona, a koje primjedbe smatramo izuzetno ozbiljnim, te zaključujemo da iste nisu ni mogle biti razmotrene“, istakli su iz ovih udruženja.
Podsjetili su da strukovna udruženja imaju ključnu ulogu u tumačenju i primjeni zakonskih rješenja koja direktno utiču na rad tužilaštava i sudova, te kvalitet pravosudnog sistema.
Bunoza je kazao da je Nacrt zakona o VSTV-u, koji je danas bio na dnevnom redu, “kostur onoga zakona koji je bio na sjednici Doma naroda u petom mjesecu“. Kaže da su u njegovoj izradi razgovarali sa svima, prikupili sva mišljenja, ali da zbog brojnih oprečnih mišljenja nije bilo moguće sve implementirati.
“Da je danas usvojen Nacrt zakona o VSTV-u, napravili bismo značajan iskorak za naše pravosuđe. Kada smo usvojili izmjene Zakona 2023. godine, svi su govorili da se nikada neće moći da provjeri imovina sudaca. Danas se sve na osnovu tog zakona provjerava i imamo prvi slučaj da neko nije mogao preuzeti funkciju jer nije uredno finansijsko izvješće“, kazao je Bunoza.
Prema prijedlogu koji je dostavljen Detektoru, u nadležnosti Suda BiH je da zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za sprovođenje zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta, ili bilo kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine.
“Sud je također nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda distrikta Brčko Bosne i Hercegovine“, navodi se u predloženom dokumentu.