Zbog padavina širom Bosne i Hercegovine došlo je do bujanja pojedinih rijeka u Fojnici, Bugojnu, Konjicu i drugim mjestima u BiH.
Robert Oroz, stanovnik mjesta Luke u Fojnici, kazao je za Detektor da su radovi bili intenzivirani, ali da je nakon nekog vremena nastupilo veliko zatišje.
“Po mom skromnom mišljenju, sve je počelo dosta kasno. Sada je sezona kiša i snjegova, pa malo rade, malo ne rade zbog vremenskih prilika. Mislim da je pravo vrijeme kada je sve trebalo raditi – propušteno. Cijelo ljeto se radilo na nekakvim ‘šminkama’. Urađeno je, moram reći, dosta seoskih puteva, asfaltirano je“, kazao je Oroz.
Dodao je da je tokom jučerašnjih padavina došlo do prekida jednog puta jer se pored njega nalazi potok čije korito nije očišćeno.
“Više se radi na stvarima koje se vide i koje su kao šminka, a ne radi se, po mom mišljenju, na krucijalnim problemima – uzvodno iznad sela, gdje nastaju problemi. Tamo se ništa ne radi“, dodao je.
Pojašnjava da se na lokalitetu Radave, koji pripada Općini Kreševo, nalazi mala hidrocentrala i kamenolom, što smatra najvećim problemom za Fojnicu, jer se šuma krči, a sav materijal odlazi u korito rijeke, što uzrokuje plavljenja.
“Poplava u Dreževicama se desila jer korito Nevre nije adekvatno očišćeno. Očišćeno je u selu, ali nije iznad sela. Kada je pala malo jača kiša, sav materijal koji je bio oko korita donijelo je u selo. To je problem“, rekao je.
U selu Luke stabla koja su bila uz korito rijeke su posječena, a korijenje je povađeno, te su napravljeni pješčani nasipi koje voda nosi.
“Ti nasipi ništa ne štite. Čim dođe veća voda – sve ode. Ne znam ko je to naložio, ne znam kako je to rađeno, ali to je bila jedna velika glupost, koju ne znam kako sada riješiti. Sredstava je bilo jako puno, ali ništa nije posloženo. Neke stvari su rađene po pet puta, a neke nisu ni taknute“, kazao je.
Detektor je ranije pisao da su milioni maraka uplaćeni na donatorske račune općina i kantona za pomoć poplavljenim područjima, gdje su u oktobru desetine stanovnika ostale bez kuća i svojih najmilijih, ali općine su oklijevale podijeliti podatke kako se ovaj novac troši. Detektor je sedmicama prikupljao podatke o doniranom i potrošenom novcu koji su pokazali da, tri mjeseca nakon poplava, on sporo stiže do građana.
Prije dva mjeseca u Vladi Federacije potpisani su ugovori s općinama i gradovima koji su bili pogođeni poplavama u oktobru prošle godine.
Iznos od 50 miliona KM izdvojen je iz budžeta Federacije za 2025. godinu.
Za općinu Fojnica, kako je tada navedeno, dodijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 10.690.000 KM.
“Od ovog iznosa 6.750.000 KM dodjeljuje se u svrhu saniranja posljedica materijalne štete nastale na materijalnim dobrima pravnih osoba i građana, stambenim i ostalim objektima, te realizacije projekata putne i komunalne infrastrukture“, navedeno je u saopštenju Vlade Federacije.
Sredstva u iznosu od 2.940.000 KM namijenjena su za saniranje posljedica materijalne štete i otežanog poslovanja privatnih privrednih subjekata.
Za rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju prometne infrastrukture koja je kategorizirana kao magistralna ili regionalna, a realizira se u saradnji s upraviteljem regionalnih cesta u SBK, dodijeljeno je 1.000.000 KM.
Načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura za Detektor je kazao da je najveća šteta tokom jučerašnjih padavina nastala u mjesnoj zajednici Pločari. Most koji povezuje Stare Pločare s Pločarima je uništen, a 15 domaćinstava je odsječeno, te se radi na uspostavi putne komunikacije.
“Nije došlo do ugrožavanja kuća, što je najbitnije“, kazao je Klisura.
Potvrdio je da je općina Fojnica dobila dio sredstava za sanaciju štete te naveo kako se poslije prošlogodišnjih poplava radilo na širenju i produbljivanju riječnih korita, što je, kako smatra, doprinijelo da sada ne dođe do težih posljedica.
Navodi da je sve provedeno putem tendera i javnih poziva, da su odabrani izvođači, te da se na terenu može vidjeti izgradnja potpornih zidova.
“Radilo se zaista na terenu, onoliko koliko smo uspjeli, s obzirom na to da procedure za izbor izvođača i javne pozive dugo traju. Ali uspjeli smo završiti dosta toga kada je infrastruktura u pitanju. U poplavljenom području, mislim da je najviše posla urađeno kada je riječ o asfaltiranju i obezbjeđenju putne komunikacije. Ta sredstva i jesu planirana za uređenje riječnih korita i putne infrastrukture. Vidjeli smo gdje sada postoji potreba da se uradi produbljivanje korita, čišćenje, uređenje ili izgradnja potpornih zidova“, pojasnio je Klisura.
Građani u drugim mjestima u BiH također iskazuju nezadovoljstvo putem društvenih mreža.
Na Facebook grupi “Buturović-Polje“ podijeljena je fotografija na kojoj se može vidjeti da je saobraćaj prema gornjem dijelu doline Neretvice bio ponovno u prekidu, te da je nova trasa regionalnog puta, na potezu od Košpine Luke do Srijanskog (Džanića) mosta, oštećena na više mjesta, zbog čega je saobraćaj ponovo onemogućen.
“Treba li uopće naglašavati da na ovom potezu, više od godinu dana nakon poplava iz oktobra 2024. godine, nije izgrađen nijedan potporni zid niti postavljen ijedan gabion“, navedeno je u objavi.
Prekinuta puta komunikacija. Foto: Facebook Butorvić- Polje
Gradu Konjic je ugovorom Vlada Federacije dodijelila ukupno 13.900.000 KM. Za saniranje posljedica materijalne štete nastale na materijalnim dobrima pravnih osoba i građana, stambenim i ostalim objektima te realizaciju projekata putne i komunalne infrastrukture planirano je 8.850.000 KM.
“Iznos od 3.000.000 KM namijenjen je za rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju prometne infrastrukture koja je kategorizirana kao magistralna ili regionalna i realizira se u saradnji s upraviteljem regionalnih cesta u HNK. Za saniranje posljedica materijalne štete i otežanog poslovanja privatnih privrednih subjekata dodijeljeno je 2.050.000 KM“, navedeno je.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić nije odgovarao na pozive i upite Detektora.
Anes Podić iz Udruženja “Eko akcija“ kazao je da nedostaju ključna mjerenja. U Hercegovini, na području koje pokriva Agencija za vodno područje sliva Jadranskog mora, kako kaže, ne postoji nijedna stanica za mjerenje visine vodostaja sjeverno od Mostara.
“Na ovim stanicama gdje smo zadnjih godina imali velike bujične poplave, mi zapravo ne znamo koliki je njihov intenzitet“, kazao je.
Dodaje da smo svjesni klimatskih promjena, ali da se moramo prilagoditi.
“Nije dovoljno da cestu, kada je uništena, ponovo izgradite onako kako je bila. Morate dobro razmisliti šta je tačno potrebno uraditi da se slična stvar ne ponovi. Međutim, mi očito te lekcije ne učimo“, pojašnjava Podić.
Navodi da razvijene zemlje imaju razrađene sisteme ranog upozoravanja, dok u BiH takav sistem ne postoji.
U pojedinim kantonima u BiH ne postoji zakon o šumama, dodaje.
“Imate dio zemlje gdje je svaka sječa ilegalna, gdje policija i tužilaštva to nijemo posmatraju, a šuma se stalno krči. Tamo gdje zakon postoji, i dalje ima itekako ilegalne sječe. Na šumi se itekako dobro zarađuje“, rekao je.
