BHT i BH Radio1 uživo ispred Parlamenta BiH emituju danas specijalni program “Ne gasite BHRT” posvećen finansijskoj krizi u kojoj se javni servis nalazi.
Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) sav prikupljeni novac od RTV takse zadržava na svom računu od 2017. godine. Njihov dug prema BHRT-u, u ovom trenutku iznosi više od 100 miliona maraka iako je Vrhovni sud Republike Srpske donio rješenja u korist BHRT-a u dva sudska postupka, potvrđujući obavezu podjele sredstava prikupljenih od RTV takse. Odluka je donesena nakon što je Ustavni sud BiH ranije utvrdio povredu prava BHRT-a.
“Svi traže od BHRT-a da poštuje zakon, što je uredu, ali prema BHRT-u se ne poštuje osnovna stvar, a to je finansiranje koje je utvrđeno zakonom iz 2005. godine”, kaže Belmin Karamehmedović, vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a.
BHRT ima dugovanja prema Evropskoj asocijaciji javnih servisera, Upravi za indirektno oporezivanje, nemaju sredstva da plate električnu energiju, plin ili da zamijene dotrajalu opremu. Trenutna dugovanja iznose oko 90 miliona maraka, za što iz rukovodstva BHRT-a kažu da bi se moglo pokriti upravo uskraćenim sredstvima od RTV takse.
“Ukoliko ne bude hitne intervencije Vijeća ministara da se BHRT-u obezbijede sredstva kojim bi se samo djelomično izmirile te obaveze do završetka sudskog procesa protiv RTRS-a, bojim se da odbrojavamo posljednje dane”, upozorava Karamehmedović.
Menadžment BHRT-a je uputio hitne zahtjeve Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH, te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
U njima traže rješavanje egzistencijalnih pitanja, da vlasti preuzmu odgovornost i garantuju poštivanje zakona od strane sva tri javna RTV servisa u zemlji i izradu strategije za rješavanje postojećih problema i očuvanje funkcionalnosti javnog servisa.
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na hitno obezbjeđenje kreditnih sredstava sa odgođenim plaćanjem, koja bi bila korištena za izmirenje svih tekućih obaveza javnog servisa. Kredit bi bio pokriven naplatom potraživanja BHRT-a u sudskim sporovima s RTRS-om, a Vijeće ministara BiH bi trebalo biti garant ovih sredstava. Uz to, menadžment traži da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u dodijele sredstva za izmirenje postojećih dugovanja.
Menadžment također poziva predsjednika VSTV-a da utvrdi i javno objavi razloge za odugovlačenje sudskih postupaka u Republici Srpskoj u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH.
Iz Samostalnog sindikata radnika BHRT-a kažu da nisu ljuti na kolege iz RTRS-a jer nisu oni krivi zbog odluka njihovog menadžmenta, dodajući da je cijela medijska zajednica u BiH u jako teškom stanju.
“Ne gasite BHRT” protesti. Foto: Detektor
Program BHT-a i BHR1 emituje se uživo iz improvizovanih šatora na trgu, a sportski komentator i novinar Velid Spaho rekao je da “BHRT igra do sada najvažniju utakmicu”. Brojne organizacije i druge medijske kuće pružile su podršku javnom servisu, a direktor Detektora Denis Džidić je kazao da je BHRT jedini državni javni emiter i da njegovo gašenje znači da građani gube osnovni način informisanja.
“Javni servis je nezamjenjiv u izvještavanju o ratnim zločinima, genocidu u Srebrenici i tranzicijskoj pravdi. Bez njega, društvo ostaje izloženo polarizaciji i manipulacijama”, upozorio je, ističući da samo javni emiter može ući u svaki dom i donijeti vjerodostojne informacije.
Uprkos važnosti javnog servisa, preko 60 posto njegovih radnika ima minimalne plate.
Anadin Butković, novinar Radiotelevizije BiH, došao je podržati kolege i kuću za koju radi. Na posao dolazi, ali, kako kaže, pod upitnikom, jer je svaki novi dan neizvjestan. Svaki dan je i izazovan i motivirajući zbog toga što dijeli sudbinu skoro 800 radnika, koji isto prolaze kao i on.
“S jedne strane te i motivira da to što trenutno radiš uradiš najbolje jer možda ti je posljednje što ćeš uraditi tu, tako da uvijek smo tu na toj nekoj klackalici”, kaže Butković, za koga je kolektiv BHRT-a motiv da ostane u ovoj kući.
