Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja postojećeg zakonskog okvira za zaštitu novinarki od profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja, u okviru regionalne mreže “SaveJournalists”. Namjera istraživanja je da se unaprijedi položaj novinarki i drugih žena u medijima u BiH, ali i cijeloj regiji.
Jedan od ciljeva je i kreiranje zagovaračkih aktivnosti koje mogu pomoći u efikasnijem procesuiranju napada na novinare i novinarke, koje nisu izložene samo profesionalnom, već i rodno zasnovanom nasilju.
Nalaz istraživanja pokazuje da je BiH prihvatila sve međunarodne konvencije koje se tiču zaštite žena u borbi protiv nasilja i rodno zasnovanog nasilja.
Lajla Zaimović Kurtović, istraživačica na projektu mreže “SaveJorunalists” za BiH, kazala je za Detektor da je analizirala 17 zakona, stateške dokumente i međunarodne instrumente.
“Novinarke i novinari nisu zaštićeni zakonom, nisu definirani u zakonu kao osobe koje obavljaju posao od javnog interesa”, kazala je Zaimović Kurtović.
Ove godine u Federaciji BiH su usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH kojim se teško ubistvo žene tretira kao rodno zasnovano. U Krivičnom zakonu je prepoznato online i psihičko nasilje.
Međutim, svaki drugi zakon, kaže Zaimović Kurtović, ne daje adekvatnu zaštitu novinarkama.
“Međunarodni instumenti su ratificirani i usvojeni, ali njihova implementacija nije dovoljno usaglašena s domaćim zakonodavstvom. Jedna od glavnih je Istanbulska konvencija, koja je davno ratificirana i usvojena u BiH, ali jednostavno nije dovoljno implementirana”, kaže ona.
Tokom istraživanja urađeni su intervjui s novinarkama koje su doživjele nasilje ili prijetnje online ili bilo koje druge vrste.
“Trebaju prijavljivati to nasilje, jer njihova šutnja stvara tu neku kulturu normalizacije i prihvatanje nasilja. Treba ih podstaći da ne budu opterećene stigmom i tako nekim pitanjima, nego da jednostavno trebaju izaći van s tim svojim nasiljem kako bi institucije zapravo mogle reagirati i dati im podršku”, poručila je Zaimović Kurtović.
Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja “BH novinari”, kaže da je problem što se napadi na novinarke ne procesuiraju na adekvatan način, vrlo često se ni ne prijavljuju. Same novinarke, prema njenim riječima, nisu svjesne svih elemenata nasilja ili ga ne prepoznaju kao rodno zasnovano.
“Kroz istraživanje smo utvrdili da postoji i nepovjerenje u institucije i njihovu efikasnost s obzirom da procesi pred Institucijom ombudsmena i nekim drugim tijelom traju jako dugo”, kazala je Rudić za Detektor.
Definirane su osnovne preporuke koje se odnose na medijske kuće i na državne institucije.
Rudić pojašnjava da bi medijske organizacije trebale sprovesti kampanje na društvenim mrežama kako bi povećale svjesnost među novinarkama o rizicima kojima su izložene, te o načinu postupanja kada se nađu u opasnosti.
Navodi da bi medijske kuće trebale organizovati bolju zakonsku regulaciju kada je u pitanju online nasilje.
“Ono što je važno za institucije, s obzirom da nasilje prema novinarkama dolazi online putem, treba regulirati online nasilje kroz relevantne zakone”, kaže Rudić.
Trenutno su u toku pregovori s grupom nevladinih organizacija koja zagovara donošenje državnog zakona o zaštiti branitelja i braniteljica ljudskih prava, a među njima, kako kaže Rudić, jedna od ugroženih kategorija jesu novinari i novinarke.
