Dragan Mioković, predsjednik Komisije za sigurnost Federalnog predstavničkog doma, rekao je da je u posljednjih pet godina u BiH svaki mjesec ubijana po jedna žena, s tim da je u posljednje dvije godine ubijeno 35 žena, 31 u Federaciji BiH, dodao je.
“Osamnaest od ovih 35 žena ubili su bračni, vanbračni ili emotivni parneri. Najčešće su ubijane u domu ili neposrednoj blizini”, rekao je Mioković.
Većina ovih djela počinjena je vatrenim oružjem, a vrlo je interesantno, prema Miokovićevim riječima, da je u posljednjih pet godina broj prijavljenih slučajeva nasilja u padu, iako podaci o počinjenim djelima govore da ih je više. Mioković je rekao da posebno zabrivanja podatak da je nedavno uhapšen pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo koji je supruzi nanio teške tjelesne povrede te naročito slučaj podvođenja djevojčica iz Doma za nezbrinutu djecu u kojem su učestvovali pripadnici MUP-a Tuzlanskog kantona.
“Federacija nema dovoljno razvijen mehanizam zaštite najranjivijih, a to nije stvar retorike nego političke i institucionalne odgovornosti”, rekao je Mioković.
Predsjednica Komisije za jednakost spolova Alma Kratina rekla je da nije jednostavno govoriti nakon posljednjeg slučaja femicida u kojem je ubijena Aldina Jahić, nakon nesreće u Tuzli kada se desio požar u Domu penzionera u kojem je poginulo 17 osoba, te slučaja podvođenja djevojčica iz Doma za nezbrinutu djecu.
Dodala je da je sjednica dugo planirana kako bi se prije svega donio zakonski okvir, ali i podzakonski akti za tekst koji se nije mogao regulisati kroz zakon. Riječ je o federalnom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, s fokusom na donošenje pravilnika i obuke profesionalaca te drugih relevantnih koraka.
Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je ove godine Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, kojim se, osim prevencije, uvode i strožije kazne za nasilje, elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama, te veću zaštitu žena i djece.
Ovim zakonom se definiraju i hitne mjere zaštite poput udaljavanja iz stana i kuće, zabrana približavanja žrtvi i djeci, zabrana komunikacije. Svrha im je otklanjanje neposredne opasnosti za žrtve nasilja i njihovu djecu, kao i sprečavanje ponavljanja nasilja.
Detektor je ranije pisao da muškarac koji je uhapšen za ubistvo Aldine Jahić u Mostaru nije imao nikakve mjere zabrane iako je, po drugoj prijavi, od maja ove godine čekao suđenje za ugrožavanje sigurnosti, potvrdile su institucije.
Na posljednjoj sjednici parlamenta je razmatran izvještaj o nasilju nad ženama koji je pokazao kako je edukacija neophodna.
“Koliko je važan psiho-socijalni tretman, koliko su važne edukacije. Mi imamo novi krivični zakon u kojem imamo nova krivična djela, mi imamo sudsku praksu kojom nismo zadovoljni dosad”, rekla je Kratina.
U izvještaju je, kako je rekla, jasno navedeno da broj obučenih ljudi iz policijskih i pravosudnih organa mora biti znatno veći. Kratina smatra da su greške sistema ozbiljan problem te da su najprije nevladine organizacije koje rade na prikupljanju podataka bile smjernica za kreiranje zakona.
Miomirka Melank, predsjednica Komisije za ljudska prava Federanog parlamenta, rekla je da treba da postoji nulta tolerancija na zločin. Zakonodavstvo ne može ponekad odgovoriti na zadatke jer su kazne često preblage.
“Moramo odgajati drugačiji mentalitet, aktivan angažman, moraju postojati propisi”, rekla je Melank.
Dodala je da bi promjene Krivičnog zakona u dijelu o nasilju u porodici bili ključni elementi. Naročito se obratila resornim ministarstvima kojima je napomenula da nakon posljednjih nesreća i događaja nije vidjela njihovu maksimalnu angažovanost i uključenost.
“Danas je tužan dan i niko od nas ne može da ne spomene Kalesiju i dan žalosti u Kalesiji. Aldina je, nažalost, vjerovala u institucije”, napomenula je zastupnica Aida Obuća.
Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u BiH, u obraćanju je rekao da nasilje nad ženama nije privatna stvar, već gruba povreda ljudskih prava i ravnopravnosti. Naveo je pet prioriteta na kojima se mora u što skorije vrijeme raditi, odnosno usvajanje zakona i podzakonskih akata, osigurati budžet, organizacija treninga, jačanje odgovornosti institucija i javne kampanje.
“Sistemski dogovor znači da svaka preživjela žrtva uživa isti nivo zaštite, podrške i pristupa pravdi”, naglasio je Holtzapple.
