Izvještaj obuhvata incidente govora mržnje zabilježene od 1. januara 2024. do 30. juna 2025. godine, te identifikuje narative koji se ponavljaju, promjene u grupama koje su meta i važne događaje koji su djelovali kao okidač.
Prema Monitorigu, BiH ostaje duboko polarizovana i podijeljena. Trideseta godišnjica genocida u Srebrenici i kraja rata donijela je pojačanu međunarodnu pažnju i podstakla razmišljanje o poslijeratnoj putanji zemlje.
“Ove komemoracije su neizbježno istakle slabosti trenutnog političkog i društvenog okvira, izazivajući snažne emotivne i političke reakcije. Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama bilo je posebno podijeljeno, pokrenuvši porast govora mržnje, od kojeg je veliki dio dolazio od političkih figura”, navodi se u Monitoringu.
Politički akteri, posebno iz Republike Srpske, to su predstavili kao prijetnju srpskom identitetu i napad na političku autonomiju tog entiteta. Jedan od najraširenijih narativa tvrdio je da rezolucija označava sve Srbe kao genocidne.
Uprkos zakonima koji zabranjuju veličanje ratnih zločinaca, takvi se činovi često dešavaju, naglašavajući kulturu nekažnjivosti u kojoj je odgovornost rijetka, a kršenja su normalizovana.
Nedavni događaji, ponajviše presuda Miloradu Dodiku, koji je, prema izvještaju, označen kao učestali počinilac govora mržnje, donekle su doveli u pitanje ovu nekažnjivost.
Početkom augusta ove godine Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, tada predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Dodiku je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina od dana pravosnažnosti presude.
“Njegovu su presudu njegovi pristalice naširoko tumačili kao napad na Srbe, a ne kao čin individualne odgovornosti, pojačavajući postojeće obrasce polarizacije i etničke podjele”, navodi se.
Od početka januara 2024. do kraja juna 2025. godine zabilježeno je 78 incidenata govora mržnje u BiH, pri čemu je najrasprostranjenija bila mržnja zasnovana na etničkoj pripadnosti. Ukupno 41 incident bio je eksplicitno usmjeren na etničke grupe, dok su dodatna tri slučaja kombinovala etničku i rodno zasnovanu mržnju, a tri etničku i vjersku mržnju.
Prema izvještaju, sedam zabilježenih slučajeva govora mržnje bilo je usmjereno na novinare, što ilustruje kontinuirani pad medijskih sloboda i neprijateljsko okruženje za nezavisne glasove. Neki od ovih incidenata potekli su od visoko pozicioniranih javnih ličnosti, pojačavajući kulturu u kojoj se kritika onih na vlasti delegitimiše ličnim napadima, a ne suštinskim opovrgavanjem.
Nekoliko incidenata uključivalo je upotrebu ikonografije povezane sa ustaškim pokretom iz perioda Drugog svjetskog rata, ili nacističkih simbola.
U izvještaju se navodi da antirodni govor mržnje dodatno otkriva društvo u kojem se žene koje dovode u pitanje tradicionalne rodne uloge suočavaju s neprijateljstvom, a mizoginija ostaje duboko ukorijenjena. Rodno zasnovano nasilje se često relativizuje, ismijava ili trivijalizuje, odražavajući ne samo domaće stavove već i usklađivanje sa širim globalnim trendovima antirodnih pokreta i retradicionalizacije. Ovi faktori čine malo vjerovatnim da će se takva retorika smanjiti u bliskoj budućnosti.
Nije zabilježeno da je ijedan od prijavljenih slučajeva koristio sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, ali njihova upotreba u kontekstu govora mržnje u BiH se treba očekivati u narednim godinama.
“Monitoring izvještaj o govoru mržnje u BiH” za 2025. nastao je u okviru regionalne saradnje Fondacije Mediacentar s partnerima u projektu Reporting Diversity Network. Autorica izvještaja je Maida Salkanović.
