Rečeno je ovo na predstavljanju “Mape puta za Poglavlje 23A: Pravosuđe – Reforma pravosuđa kao temelj vladavine prava i povjerenja građana”, te poručeno da provjera imovine sudija i tužilaca treba da bude korektivni faktor.
Lejla Brčić iz Instituta za razvoj i evropske integracije je kazala da je Poglavlje 23 jedno od ključnih i najvažnijih u pristupnim pregovorima.
“Mi smo 2023. godine imali izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kojem su na papiru napravljena unapređenja u kontekstu zahtjeva Evropske unije. Ako pogledamo dvije godine poslije, jedan od novina zakona je bio osnivanje Odjela i provjere imovinskih kartona, pa prolongiranje, nemamo gotovo nikakve rezultate. Odjel je podkapacitiran i ne vidimo predstavnike VSTV-a da problematiziraju to, da pokažu istinsku volju da se to nešto promjeni”, kazala je Brčić.
Pravnik Arben Murtezić je kazao da je pravosuđe u daleko boljem stanju nego što je percepcija i da je pravosuđe pokazalo da nema nedodirljivih.
“Ima problema u samom pravosuđu, ali čitav niz faktora i literatura pokazuje da loša percepcija pokazuje ne dolazi od samog pravosuđa, nego jednostavno socijalna nejednakost, politička nestabilnost doprinose tome da gubimo povjerenje u institucije generalno”, naveo je Murtezić.
Prema njegovim riječima, zadnje što nam treba jesu optužnice koje se podižu samo radi javnosti, ishitreno ili zbog popunjavanja statistike, i to je ono što pravosuđe sebi ne smije dopustiti.
Murtezić je rekao da se ne slaže s tim da će Odjel za provjeru imovine služiti samo za “pečačenje” izvještaja o imovini. Prema njegovim riječima, javni interes treba da bude balans i ne može biti izgovor za potpuno zadiranje u nečiju privatnost.
Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, rekao je da je veoma važan proces provjera imovine, što je korektivan faktor. Zabrinjava ga, kako kaže, institucionalni otpor kroz korištenje Agencije za zaštitu ličnih podataka.
“Provjera imovine je nešto što je jako važno. Ako Odjel za integritet bude radio dobro svoj posao, vi ćete moći imati još kvalitetnije podatke i da komparirate koji je tužilac vodio koju istragu i da li je došlo do promjene u njegovoj imovini i njegovih srodnika. To su alati koji treba da budu javni korektiv rada pravosuđa konkretno”, naveo je Kafedžić.
Edo Kanlić iz Transparency Internationala je kazao da rezultati koje je BiH postigla na putu ka Evropskoj uniji nisu obećavajući, a u prilog tome govore posljednje izmjene Zakona o VSTV-u i Zakona o sukobu interesa, koje se i nakon dvije godine ne primjenjuju u praksi.
“I dalje nam nedostaju podzakonski akti koji omogućavaju pravovremenu primjenu, iznalaze se načini da nema mjera integriteta i da se one ne primjenjuju u potpunosti, što nam pokazuje da, iako smo ostvarili formalno neki napredak, i dalje ne postoji politička volja i spremnost da se zaista ovi zakoni provode kako bi se unaprijedili rezultati u borbi protiv korupcije i integritet”, naveo je Kanlić.
Amela Trožić, viša pravna savjetnica u Kabinetu predsjednika VSTV-a, kazala je da je u ovoj instituciji veća transparentnost i otvorenost, te da su sjednice Vijeća otvorene za javnost. Govoreći o izmjena Zakona, navela je da je uveden pravni lijek za imenovanja i da su dosadašnje tužbe za imenovanja odbijene.
“Odjel za provjeru imovine radi onoliko koliko je fizički moguće. Trenutno se završavaju provjere za 2023. godinu i nema nosioca pravosudne funkcije koji je odbio popunjavanje izvještaja. Odjel radi neovisno, koliko može fizički da se uradi u ovom kratkom periodu”, navela je Trožić.
Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže BiH, kazao je da je Odjel za provjeru imovine potkapacitiran i mišljenja je da nećemo imati sistemsku provjeru imovine.
“Krećemo se u smjeru da će ovo biti pro-forme potvrđivanje onoga što sudije i tužioci popune”, naveo je on.
Za Poglavlje 23 i zakonima koji će biti otvoreni unutar njega, Džidić navodi da je vrlo jasno šta BiH treba da uradi kroz 14 prioriteta i vrlo je jasno adresirano prije deceniju, a politika jasno blokira usvajanje zakona.
Džidić je dodao da potpuno odbacuje kritike na rad medija koji imaju pravo da izvještavaju o svemu što je javni interes.
Diskusiju o Mapi puta i akcionom planu za “Poglavlje 23A – Pravosuđe“ iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je organizirao Resursni centar za organizacije civilnog društva u BiH i Institut za razvoj i evropske integracije.
