Borba protiv korupcije i dalje je jedan od najvećih izazova u Jugoistočnoj Evropi, gdje njeni razorni efekti potkopavaju demokratske vrijednosti, povjerenje javnosti i ekonomski napredak, rečeno je tokom predstavljanja izvještaja Koalicije Jugoistočne Evrope za zaštitu uzbunjivača (SEEC-WP) u saradnji s Regionalnom anti-korupcijskom inicijativom (RAI).
“Mi smo se trudili da podrškom Koaliciji omogućimo povezivanje, kako aktivista iz organizacija civilnog društva, tako novinara i stručnjaka u zajedničkom cilju jačanja prava i sigurnosti onih lica koji imaju hrabrosti da prijave nepravilnosti i korupciju“, rekao je Nikola Naumovski, viši savjetnik iz Regionalne antikorupcijske inicijative.
Zemlje u regionu uvele su zakone i mehanizme namijenjene zaštiti zviždača i brojni slučajevi su pokazali njihovu ključnu ulogu u razotkrivanju korupcije i jačanju odgovornosti. Ipak, postojeći sistemi često su opterećeni neefikasnošću, sporim sudskim postupcima i nedostatkom dosljedne primjene zakona, a zviždači u BiH se radije obraćaju nevladinim organizacijama i medijima, nego institucijama.
“Sve ono do čega smo došli u našem istraživanju moglo bi se sažeti u jednu rečenicu zviždača, koji je rekao: ‘Lako je prijaviti i dobiti zaštitu, ali se od zaštite ne živi'”, navela je Senka Kurt iz Fondacije “Infohouse“, jedna od autorica izvještaja o statusu zviždača u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH (APIK) je od 2014. do 2022. godine primila 33 prijave, a u 11 slučajeva uzbunjivači su dobili zaštitu.
“Ja znam samo dva-tri slučaja koja su dobila punu zaštitu. Jedan čovjek je na liječenju u Turskoj, imam odobrenje da to kažem, i rekao je da to više nikada ne bi uradio. Drugi je zviždač Centralne banke BiH, koji je rekorder po broju krivičnih prijava. Deset puta je tužen. Iako je vraćen na radno mjesto, onda dobije sindrom ‘praznog stola’. Nema računar, niko s njim ne priča“, kaže Kurt, navodeći da u praksi zaštita ne funkcioniše.
Detektor je ranije pisao da je Emir Mešić, zaštićeni prijavitelj korupcije, tužio Upravu za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) zbog diskriminacije nastale njegovim premještajem na niže radno mjesto, te pokretanjem disciplinskih postupaka, čime ga se kažnjava zbog ukazivanja na nepravilnosti u radu.
Prema podacima iz decembra 2023. godine, APIK je u periodu od 1. augusta 2022. do 30. juna 2023. primio dva zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog uzbunjivača. U istom periodu su primili 91 prijavu zbog sumnje na korupciju.
Predstavljanje izvještaja “Zaštita zviždača u Jugoistočnoj Evropi”. Foto: Detektor
BiH ima četiri različita zakona koji pružaju zaštitu uzbunjivačima. Na državnom nivou – Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u BiH primjenjuje se isključivo na državne službenike i zaposlene u državnim institucijama i ne pokriva druge nivoe vlasti. U Republici Srpskoj zakon ne predviđa proceduru za dodjelu statusa zaštićenog uzbunjivača, osim privremenih mjera koje može odrediti sud, dok u Federaciji nema zakona.
U Kantonu Sarajevo predviđeno je da Kancelarija za borbu protiv korupcije dodjeljuje status uzbunjivača, ali uzbunjivači koji pretrpe štetne posljedice moraju se obratiti sudu.
Od početka primjene zakona u RS-u podnijeta su samo dva zahtjeva za sudsku zaštitu uzbunjivača. Na teritoriji Brčko distrikta od stupanja zakona na snagu su četiri osobe dobile zaštitu kao uzbunjivači. Zakon o zaštiti uzbunjivača Federacije izrađen je 2018. godine i kasnije upućen u parlamentarnu proceduru i još je u razmatranju, navodi se u izvještaju.
Kao preporuke se navodi da je potrebno raditi na promociji prijavljivanja korupcije i objašnjavanju cijelog postupka, poboljšati rad tužilaštava, provjeriti ko nadgleda provođenje zakona, pitati zašto APIK ne objavljuje listu institucija i pravnih lica u kojima je svake godine prijavljena korupcija i pitati zašto RS, uključujući Ministarstvo pravde RS-a, ne dostavlja podatke.
