This post is also available in: English
Sredinom novembra 2024. godine mirni gradić na sjeveru Bosne i Hercegovine nadomak granice s Hrvatskom obasjale su policijske rotacije.
Specijalna policija ulazi na drugi sprat porodične kuće u Bosanskoj Krupi i hapsi gosta, koji je odsjedao sam.
Ispostavit će se da je gost jedan od najtraženijih evropskih bjegunaca, ruski državljanin Aleksandr Bezrukavyi, čije su hapšenje vlasti Poljske okarakterisale kao ozbiljan udarac ruskoj mreži sabotaža u Evropi.
Za njim je po nalogu te zemlje bila raspisana Interpolova potjernica. Osumnjičen je da je po nalogu ruskih obavještajnih službi organizovao pripreme za sabotaže, koje podrazumijevaju slanje međunarodnih paketa sa sakrivenim eksplozivom na adrese u SAD-u i Kanadi.
Nekoliko mjeseci nakon hapšenja, sud u BiH je odobrio izručenje Bezrukavyija Poljskoj. Njegov značaj i težinu optužbi s kojima se suočava pokazuje i to da je po njega u BiH poslat vojni avion.
Poljski policijski službenici izvode Bezrukavyija iz aviona nakon slijetanja u Poljsku u februaru 2025. godine. Foto: X/Jacek Dobrzyński, portparol za medije ministra koordinatora specijalnih službi.
Detektor je rekonstruisao njegove aktivnosti u BiH i otkrio da su u međuvremenu bh. vlasti protiv ovako visoko rangiranog operativca pokrenule istragu – ali za krivotvorenje dokumenata, propustivši priliku da utvrde okolnosti pod kojima je najmanje dva puta ilegalno prelazio granicu i ispitaju njegove aktivnosti u državi.
Kroz razgovore sa onima koji su bili u kontaktu s njim, izvorima upućenim u slučaj i uvid u dostupnu dokumentaciju, Detektor donosi do sada nepoznate detalje o Bezrukavyiju i njegovom boravku u BiH.
“Totalno se normalno, kao svaki gost, ponašao (…) on je cijelo vrijeme provodio u stanu, mislim da čak nije nigdje ni izlazio”, ispričala je za Detektor vlasnica smještaja, koji je Bezrukavyi iznajmio u BiH.
Pred sudom u Sarajevu, Aleksandr Bezrukavyi (44) za sebe je rekao da je nezaposleni kuhar iz ruskog grada Rostova na Donu i da nije služio vojsku.
Oženjen je manekenkom Natalijom Bezrukavnom, porijeklom iz Dagestana, s kojom ima dvoje maloljetne djece.
Uvidom u obimnu dokumentaciju iz suda, koja je postala dostupna po okončanju njegovog izručenja u februaru 2025. i koja sadrži stotine stranica, vidi se da je policija u Bosanskoj Krupi u trenutku hapšenja od Bezrukavyija zaplijenila boravišnu dozvolu u Španiji, dva mobilna telefona iPhone, četiri kabla za punjenje, 1.300 eura u novčanicama od po 100 eura, kao i zapakovanu SIM-karticu “Vodafonea”.
Policajci koji su Bezrukavyiju stavili lisice u svom zapisniku su napisali da je bio u dobrom psihičkom stanju, bez vidljivih povreda. On je zapisnik odbio da potpiše.
Uvidom u potjernicu Poljske koja je sastavni dio sudskog predmeta o izručenju Bezrukavyija iz BiH, vidi se da ga ta država sumnjiči da je od nepoznatog datuma do sredine augusta 2024. godine, kao dio grupe u Poljskoj, koja je, kako se navodi, radila po nalogu obavještajne službe Rusije, pripremao sabotaže koje se zasnivaju na slanju paketa u SAD i Kanadu, o čemu su međunarodni mediji već izvijestili.
Kako se vidi, on se sumnjiči da je s drugima, među kojima su neki ukrajinski državljani, kupovao odjeću i obuću, koje je slao brzom poštom DHL, kako bi testirao kanale slanja eksploziva.
Kako je za Detektor objasnio tužilac Okružnog tužilaštva u Varšavi Artur Kaznowski, ta institucija istražuje sabotaže, koje uključuju slanje kurirskih paketa s kamufliranim napravama koje su se zapalile tokom transporta, što je izazvalo požare u transportnim kontejnerima na aerodromima u Leipzigu i Birminghamu.
“Drugi dio ove istrage odnosi se na pripreme za slanje takvih paketa u SAD i Kanadu. Aleksandar B. je osumnjičen za ovo djelo. Njegove aktivnosti su bile povezane s radom za sadašnju rusku obavještajnu službu protiv Republike Poljske”, naveo je Kaznowski u pisanom odgovoru, u kojem je pohvalio saradnju s vlastima u BiH.
Aleksandr Bezrukavyi u poljskom vojnom avionu. Foto: X/Jacek Dobrzyński, portparol za medije ministra koordinatora specijalnih službi
Dodao je i da su, pored Bezrukavyija, u ovom slučaju pritvorene četiri osobe ukrajinske nacionalnosti.
Kako je britanski Guardian otkrio u maju 2025., Bezrukavyi je dosta vremena proveo u ukrajinskom gradu Harkivu, gdje se primirio poslije početka invazije Rusije na Ukrajinu. Nakon što se domogao Varšave 2024., okružio se ukrajinskim prijateljima i poznanicima.
Detektor je otkrio da je, tokom boravka u ekstradicionom pritvoru u BiH, Bezrukavyi primao posjete iz Ambasade Rusije u Sarajevu.
Kako se vidi u dokumentaciji, u nekoliko navrata ga je posjetio drugi sekretar Ambasade Oleg Kudryavtsev, koji je bio prisutan i na jednom od ročišta Bezrukavyiju i sjedio iza njega. Za Detektor je potvrđeno da je uobičajena praksa da, tokom postupka koji se vodi protiv stranog državljanina, na ročištima bude prisutan i predstavnik ambasade matične zemlje.
Na jednom od njih Bezrukavyi je pročitao pismo na svom maternjem, ruskom jeziku, koje je trebalo da posluži kao argument zašto BiH ne bi trebalo da ga izruči Poljskoj. U njemu se navodi da je slučaj političke prirode, i da je rezultat narušenih diplomatskih odnosa između Poljske i Rusije poslije invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Nakon što je pročitao pismo, Bezrukavyi se okrenuo prema ruskom diplomati tražeći odobravanje.
Oleg Kudryavtsev, drugi sekretar Ambasade Rusije. Foto: Sud BiH
Zahtjev za posjete ruskog diplomate Bezrukavyiju potpisao je konzul Ambasade Anton Sokolov, koga je nakon invazije Rusije na Ukrajinu protjerala Hrvatska, kroz koju je Bezrukavyi također prolazio na svom evropskom putu. Posljednja poseta Kudryavtseva dogodila se 12. februara 2025., dan pred izručenje ruskog bjegunca Poljskoj.
Zahtjev ruske Ambasade za posjetu Bezrukavyiju. Foto: Detektor
Rusija je, kao što su mediji već pisali, nakon hapšenja Bezrukavyija, za njim raspisala potjernicu i tražila od BiH njegovo izručenje. Kako se vidi u dokumentima iz suda, Moskva je uputila bh. pravosuđu 12. decembra zahtjev za izručenje Bezrukavyija, skoro mjesec dana nakon njegovog hapšenja. Kako je za Detektor rečeno iz Ministarstva pravde BiH, djela za koja ga je Rusija teretila bilo je posjedovanje narkotika i oružja.
Bezrukavyi se tokom ročišta izjasnio da želi da bude izručen iz BiH u Rusiju.
Njegova žena Natalija Bezrukavna, koja i dalje živi u Rusiji, vodi aktivan nalog na Telegram platformi, otkrio je Detektor. Ona svoj bogat društveni život često dijeli objavljujući fotografije sa zabava i putovanja u Tursku i Egipat.
Natalia Bezrukavna. Foto: Telegram
Ona također ima i druge aktivne naloge na mrežama, a Detektor je njihovom pretragom pronašao i do sada neobjavljene fotografije Bezrukavyija, s porodičnih odmora.
Aleksandr Bezrukavyi i Natalia Bezrukavna na odmoru. Foto: MoiMir
Prije nego što će biti uhapšen, Bezrukavyi je u BiH boravio u dva navrata.
Prvi put je ušao u BiH u februaru 2024. godine. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom, turistički je razgledao grad, saznaje Detektor iz obavještajnih izvora u BiH. Plan je potom podrazumijevao ilegalni prelazak granice s Hrvatskom.
Detektor je iz evropskih bezbjednosnih krugova saznao da ga je tamo čekao prijatelj, ukrajinski državljanin, s kojim je rezervisao smještaj u jednom od privatnih apartmana na jednu noć u Zagrebu.
Kako je Detektoru rečeno, taj prijatelj je koristio mnogo lažnih identiteta.
Iz sudske dokumentacije se vidi da je Bezrukavyi potom otišao u Španiju, a mediji su pisali da je tamo sklopio brak, kojim je sebi obezbijedio dozvolu za boravak u EU. Nakon toga, otišao je u Poljsku.
U BiH je ušao opet sredinom novembra 2024., ilegalnim prelaskom iz Hrvatske, nakon tri mjeseca skrivanja po državama EU.
Međutim, za BiH institucije, on je sve vrijeme bio u BiH.
Detektor je saznao da lokalne sigurnosne službe nisu detektovale njegove namjere i ilegalni izlazak iz zemlje prvi put, niti provjeravale zbog čega on nije zvanično napustio BiH nakon isteka od tri mjeseca, koliko je ruskim državljanima dozvoljeno da ostanu u BiH .
S obzirom da je Bezrukavyi u BiH ušao u februaru 2024., u maju je trebalo i zvanično da je napusti, do čega nije došlo, jer je on uveliko već bio u EU.
Kako je za Detektor navedeno u pisanom odgovoru Službe za poslove sa strancima, ta institucija je 15. novembra 2024. prekontrolisala Bezrukavyija i tada utvrdila da je on ostao boraviti nakon isteka perioda prava na bezvizni boravak.
Iz te institucije je također u pisanom odgovoru rečeno da ne raspolažu informacijom da li je on kontaktirao s nekim iz BiH.
Detektor je otkrio da je Bezrukavyi prilikom oba dolaska u BiH koristio isti smještaj u Bosanskoj Krupi.
Vlasnica tog smještaja Sabina Bešić Lips, koja živi u Nemačkoj, otkrila je u prvom razgovoru za medije od hapšenja Bezrukavyija, da joj je rezervacija stigla preko aplikacije Booking, te da su ga primili njeni roditelji.
“Jeste njima čudno bilo da je došao kao strani državljanin pješke. Većinom dolaze kod nas dosta s motorima. On je došao pješke, ali oni su pomislili možda je neki stranac koji je s nekim našim, ko je tu iz Krupe, pa ga tu izbacio da prespava”, rekla je Bešić u telefonskom razgovoru za Detektor.
Objasnila je da prije toga nisu imali turiste iz Rusije, te da su nakon svega odbili jednu rezervaciju ruskih državljana koja je stigla 2025. godine, bojeći se za svoju sigurnost.
Tokom intervjua nekoliko puta je ponovila da se gost ponašao uobičajeno, te da niko nije primijetio ništa sumnjivo.
Prilikom prvog odsjedanja, Bešićev otac i brat su, u želji da zarade dodatni novac od gosta, odradili i uslugu vožnje Bezrukavyija, do šume u Ivanjskoj, na samoj granici s Hrvatskom, što je popularna migrantska ruta.
“Tu je meni brat rekao tada da je on samo htio taksi i da je htio da plati on njemu da ga on odvede, ali moj brat nije znao šta i kako”, objasnila je Bešić.
Prilikom rezervacije drugi put, prema riječima Bešićeve, rezervisan je smještaj za dvije osobe, iako je Bezrukavyi došao sam.
Tom prilikom su razmijenjene i poruke na engleskom jeziku preko aplikacije WhatsApp, u kojima je vlasnici smještaja 14. novembra 2024. u 11:25 prije podne najavljeno da Bezrukavyi stiže za pola sata, a ne poslije 14 sati, kada pravila smještaja dozvoljavaju ulazak u sobu.
Prepiska o rezervaciji smještaja u Bosanskoj Krupi. Foto: Ustupljen materijal
Dan kasnije, stigla je i policija.
“Moji roditelji su sjedili u svom stanu [na prvom spratu] i odjednom cijela kuća je bila osvijetljena. Policija ili ta neka specijalna su uperili sva svjetla u kuću i onda je moj otac izašao na balkon i oni su njemu rekli da šuti, da otvori vrata, što je on uradio. Nisu znali o čemu se radi, nisu kontali da njega traže. I oni su njega kod nas uhapsili i cijelu kuću su pretražili”, ispričala je Bešić.
Dodala je da je policija pretražila i imanje oko kuće, a da su s njom obavili videopoziv u kojem su je ispitali o okolnostima boravka Bezrukavyija.
Iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona za Detektor je u pisanoj izjavi navedeno da je 22. septembra 2025. godine donijeta naredba da se neće voditi istraga protiv Bezrukavyija zbog krivotvorenja isprave jer, kako se navodi, “očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo”.
Bešić je za Detektor rekla i da su ona i njena porodica odbijali do sada da pričaju za medije, jer su se bojali za svoju bezbjednost.
Broj koji je podijelila s Detektorom, a s kojim je komunicirala dolazak Bezrukavyija drugi put, ima ukrajinski pozivni i još uvijek je aktivan. Nije poznato da li se nalazi na teritoriji BiH.
Kako je Detektor saznao iz evropskih bezbjednosnih krugova, korišten je i prilikom rezervacije smještaja u Zagrebu.
Detektor je putem Telegram aplikacije poslao poruku s pitanjima u vezi s Bezrukavyijem na taj broj. U odgovoru se negiralo poznanstvo s Bezrukavyijem.
Na poziv se javio muški glas, koji je prekinuo vezu čim je čuo da ga kontaktiraju novinari.
Broj je, kako je Detektor utvrdio, do 6. marta 2022. godine na Telegram platformi bio registrovan kao “FromSibirwithlove” (Iz Sibira s ljubavlju), a nakon toga “Alexey_exchange” (Alexey razmjena).
Broj je član nekoliko grupa na Telegramu, među kojima su ukrajinski ljubitelji auta marke Nissan, ali i grupa za kriptovalute.
Tadašnji državni tužilac BiH Dubravko Čampara, koji je radio na slučaju ekstradicije Bezrukavyija, rekao je za Detektor da Tužilaštvo nema podatke o tome šta je sve Bezrukavyi radio u BiH.
“On je saslušan kod nas. On je rekao da je bio u BiH, da je pobjegao iz Evrope i Rusije, da je tu došao da se sakrije, jer mu je najjednostavnije, najjeftinije, tako da on nikada nije davao ništa od podataka u smislu da je priznao nešto ili da je nešto htio sarađivati”, objasnio je Čampara, koji je u međuvremenu podnio ostavku, nakon što je Državno tužilaštvo protiv njega pokrenulo predistražne radnje koje nisu povezane sa slučajem Bezrukavyija.
Priznao je da je potencijalno bilo osnova da se Bezrukavyi procesuira za krijumčarenje, ali da je, s obzirom na to da ga je Poljska tražila za teško krivično djelo, bilo prioritetno raditi na procesu ekstradicije, a ne da se ruski bjegunac zadržava u BiH.
“Ne vjerujem da bi to odgovaralo ni Poljacima, jer se njima izrazito žurilo, ali i Rusima jer su oni odjednom raspisali potjernicu za njega, ne bi li zaustavili izručenje u Poljsku”, dodao je Čampara.
Bosanska Krupa, gdje je Bezrukavyi uhapšen 2024. godine. Foto: Detektor
Tužilac Okružnog tužilaštva u Varšavi Artur Kaznowski za Detektor je rekao i da vlasti te zemlje nemaju saznanja da je Bezrukavyi počinio ili planirao počiniti bilo kakve zločine u BiH.
Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza objasnio je za Detektor da se nije čuo ni s Poljacima ni s Rusima, ali da ne bi odobrio ekstradiciju Bezrukavyija u Poljsku da je sud smatrao da je on počinio krivično djelo u BiH.
Bunoza nije u svojoj izjavi uzeo u obzir dva ilegalna prelaska državne granice, koji su zabranjeni Zakonom o graničnoj kontroli BiH, i navode Poljske o opasnim namjerama Bezrukavyija i radu za rusku službu.
“Nama je Sud BiH dozvolio i za Rusiju i za Poljsku i rekao: ‘Postupite po zakonu’”, rekao je Bunoza, koji je svojim potpisom potvrdio izručenje ruskog bjegunca Poljskoj.
Ministar nije htio da odgovara na dodatna pitanja o ovom slučaju.
Profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva Adnan Huskić smatra da bi bilo zdravorazumski da su nadležni u BiH bili svjesni boravka Bezrukavyija u državi, te da su pratili njegovo kretanje.
“Posebno ako imate osobu za koju postoje jasne indicije i informacije koje ga čine sigurnosno interesantnim”, rekao je on u pisanoj izjavi za Detektor, dodajući da ne može sa sigurnošću reći da li su institucije tako i postupile.
Na pitanje za koja krivična djela je BiH mogla pokrenuti istragu u ovom slučaju, Huskić je mišljenja da je riječ o ilegalnom prelasku granice, posjedovanju falsifikovanih dokumenata, a potencijalno i za špijunažu.
“Bez želje da oslobađam odgovornosti, lako je moguće da se u ovom slučaju vršilo praćenje u sadejstvu sa zapadnim obavještajnim agencijama, a da su informacije o tome dostupne vrlo uskom krugu ljudi, zbog specifične situacije u BiH, gdje ruski agenti i proponenti sjede u najvišim organima vlasti ili rukovode državnim agencijama za provođenje zakona”, ocijenio je Huskić.
U odgovoru poljskog tužilaštva za Detektor navodi se da je istraga protiv grupe koja se sumnjiči za sabotaže pokrenuta 5. augusta 2024., na osnovu informacija državne bezbjednosne agencije.
Prvo hapšenje u ovom slučaju odigralo se dan poslije, da bi ih se u mjesecima kasnije dogodilo još nekoliko.
U međuvremenu, kako se objašnjava u pisanom odgovoru tužilaštva, u saradnji sa evropskim sigurnosnim agencijama radi se na identifikaciji svih koji su bili dio ovog plana.
Tužilaštvo je navelo i da za krivično djelo za koje se osumnjičeni terete prijeti kazna i doživotnog zatvora.
Kako su u septembru otkrili novinari poljske Gazeta Wyborcza, Rusija je tražila izručenje Bezrukavyija i od Varšave.
Vlasti te zemlje, kao i BiH, odbile su taj zahtjev Moskve.