Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Rick Holtzapple, kazao je da su izbori ključni za stabilnost BiH.
“Pozivamo sve stranke da osiguraju mirne i transparentne izbore”, rekao je na Konferenciji o prijevremenim izborima za predsjednika RS-a.
Osvrnuo se i na predstojeće Opće izbore u 2026. godini i kazao da je napredak vidljiv, ali da su primjetni izazovi poput registra birača.
“Pitanja koja zahtijevaju naš angažman uključuju nedostatak resursa, nejednaku vrijednost glasa, jednostranu upotrebu biračkih mjesta, netačne podatke u biračkom spisku, ograničenja u očuvanju tajnosti glasanja, te probleme u izvještavanju medija i druge izazove”, rekao je šef Misije OSCE-a u uvodnom obraćanju.
Irena Hadžiabdić, članica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), kazala je da je među izazovima provedba javnih nabavki, što, prema njoj, ne bi trebao biti posao CIK-a, jer tako nije ni u jednoj državi.
“Mi za Opće izbore imamo preko 50 javnih nabavki, za prijevremene izbore 600, od kojih su dvije vrlo komplikovane, zbog rokova i žalbenog procesa, koji nekada mogu ugroziti i dan izbora”, rekla je i dodala da je proces javnih nabavki tek počeo i da će potrajati.
Navela je da se suočavaju s nedostatkom predsjednika i zamjenika biračkog odobra koje imenuje CIK.
Hadžiabdić smatra da je takva situacija nastala usljed nezainteresovanosti, ali da će se manipulacije svesti na minimum jer upravo CIK bira predsjednike i zamjenike biračkih odobra, koji ne bi trebali imati dodira s politikom.
“Nakon što danas na kolegiju raspravimo ispunjenje uslova za političke subjekte, slijedi proces prijave koalicija, pa kandidata do 14. oktobra i nakon toga ćemo do kraja oktobra imati konačne liste i izgled glasačkog listića”, kazala je Hadžiabdić.
Ed Miles, šef političkog odjela Ambasade Velike Britanije, rekao je da uvođenjem izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i elektronskog skeniranja glasačkih listića, nije samo tehničko unapređenje – to je opredjeljenje za transparentnost, za povjerenje i za budućnost demokratskog upravljanja u ovoj zemlji.
“Iskustvo Ujedinjenog Kraljevstva može ponuditi korisne lekcije. U posljednjim godinama, UK je sproveo reforme kako bi se borio protiv izbornih prevara i povećao transparentnost, te reforme uključuju obaveznu identifikaciju birača, digitalne oznake na online kampanjskim materijalima i pojačan nadzor nad političkim donacijama. Tehnologije poput elektronskih biračkih spiskova, praćenja poštanskih glasova i sistema za registraciju birača u realnom vremenu, pomogle su modernizaciji izbornog procesa u Ujedinjenom Kraljevstvu”, ispričao je Miles.
Kazao je da se reforme u njegovoj zemlji nisu dogodile same od sebe, već zahvaljujući poslanicima, liderima koji su prepoznali potrebu za promjenom, raspravljali o detaljima i usvojili zakone koji su omogućili inovacije.
“Uloga parlamenta ovdje u BiH nije ništa drugačija. Vi ste nosioci ove reforme”, rekao je.
Podsjetio je da je prošle godine bio pilot-projekat u kojem su testirani biometrijska identifikacija birača i optičko skeniranje, te se pokazalo da su birači spremni.
“Reagovali su pozitivno, a tehnologija se pokazala pouzdanom. Sada je izazov da se ove inovacije prošire na cijelu državu. To zahtijeva da parlament usvoji odgovarajuće zakone i osigura potrebna sredstva kako bi svaka općina, bez obzira na veličinu ili lokaciju, mogla efikasno primijeniti ove tehnologije”, kazao je.
Istakao je da svi danas u Parlamentu BiH na konferenciji imaju zajednički cilj – da osiguraju da je svaki glas zaštićen, svaki proces transparentan i da svaki građanin ima povjerenje u demokratski sistem.
Mirko Pejanović je rekao da Izborni zakon BiH ne sadrži odredbe o prijevremenim ili vanrednim izborima, te da sve demokratske zemlje koje funkcionišu po principu parlamentarne demokratije, u kojoj vlada većina koja se formira u parlamentu koalicijskim sporazumom, imaju ovu odredbu u dva slučaja.
“Primjenjivo je kad stranke poslije izbora ne mogu da formiraju koaliciju u zakonskom vremenu, onda se raspisuju vanredni izbori. Nova volja se formira, dođe do nove strukture stranaka i onda se uspostavi neka većina”, kazao je profesor Pejanović.
U drugom slučaju, smatra on, primjena vanrednih ili prijevremenih izbora moguća je onda kada formirana većina u parlamentu u nekom momentu svog mandata zbog međusobnih nesporazuma ne može da funkcioniše, ne može da formira zakone, onda dođe do prijevremenih izbora i formira se nova volja i formira se nova većina.
Prijevremene izbore CIK je raspisao nakon što je početkom augusta predsjednik RS-a Milorad Dodik pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, nakon čega je CIK donio odluku o prestanku mandata Dodika.
Izbori su zakazani za 23. novembar, a bira se predsjednik iz reda srpskog naroda.
