Ponedjeljak, 29 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS) moldavske predsjednice Maje Sandu odnijela je pobjedu na ključnim izborima sa osvojenih 50,2 odsto, dok je drugorangirani proruski Patriotski blok sa osvojenih 24,2 odsto, pokazuju preliminarni rezultati nakon izbrojenih 99,91 odsto glasova.

“Ne samo da ste spasili demokratiju i održali evropski put već ste i zaustavili Rusiju u njenim pokušajima da preuzme kontrolu nad cijelim regionom. Dobra lekcija za sve nas”, napisao je na svom nalogu na X-u (bivši Twitter) premijer Poljske Donald Tusk, koji je među prvima čestitao Sandu na pobjedi.

Ministar spoljnih poslova Estonije Margus Tsahkna u svojoj objavi na istoj mreži poručio je da, uprkos ruskim pokušajima da potkopaju demokratiju, građani Moldavije su izabrali slobodu i Evropu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron imao je sličnu poruku, da je želja Moldavaca nadjačala pokušaje miješanja i pritisaka.

Rusiju je u svojoj objavi na X-u pomenula i visoka predstavnica EU za spoljne poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, koja je napisala dan poslije izbora da je Rusija uložila ogromne napore za širenje dezinformacija i u kupovinu glasova, ali da nijedna sila nije mogla da zaustavi ljude posvećene slobodi.

Do objave ovog teksta nije stigla nijedna reakcija iz BiH ili Srbije.

Duboko podijeljena između Rusije i Evrope, Moldavija je oduvijek bila svojevrsno testno područje u kojem se sudaraju velike sile. Izbori održani 28. septembra u medijskim naslovima se podjednako karakterišu i kao test za EU, i kao test za Rusiju.

O podijeljenosti govori i činjenica da je na referendumu 2024. tijesnom većinom pobijedila opcija koja želi da se zemlja pridruži Evropskoj uniji. Tijesna većina u pravom značenju – 50,35 odsto.

Do tada država SSSR, Moldavija je 1991. godine proglasila nezavisnost, koja, međutim, nikada nije do kraja sprovedena. Dio zemlje su i dva separatistička regiona – Transnistrija i Gagauzija, pod jakim uticajem Moskve, u kojima većinsko stanovništvo podržava Rusiju.

Izbori u takvoj Moldaviji su svojevrsna enigma za novinarsko praćenje, a u danima pred izbore niko se nije usuđivao da predvidi rezultate.

Maja Sandu, predsjednica Moldavije sa jakom podrškom iz Evropske unije, na dan glasanja ponovila je da je Moldavija u opasnosti. Slični tonovi su stizali i iz Bruxellesa proteklih nedjelja.

Ona je optužila Rusiju za miješanje u izbore i pokušaje okretanja zemlje od EU budućnosti.

Bivši proruski predsjednik Moldavije Igor Dodon najavio je za dan nakon izbora proteste, poslije čega su specijalne snage uhapsile nekoliko ljudi, za koje tvrde da su pokušali da organizuju nemire.

Bivši moldavski predsjednik i lider proruske Socijalističke partije Igor Dodon (u sredini) govori tokom protesta ispred Centralne izborne komisije Moldavije u Kišinjevu, Moldavija, 28. septembra 2025. EPA/DUMITRU DORU

Na nekoliko glasačkih mjesta u Evropi dojavljene su bombe i glasanje je prekinuto. Moldavske vlasti su tokom izbornog dana saopštile da su primijetile organizovani prevoz svojih glasača iz Bjelorusije i Rusije.

Istraživački medij The Insider otkrio je masovno prijavljivanje proruskih izbornih posmatrača iz Afrike, kao i pojedinaca iz Italije i Srbije.

Među prijavljenima za posmatrače na moldavskim izborima bila je, kako su naveli novinari, Dragana Trifković iz Srbije, proruska bivša funkcionerka desničarske stranke Dveri, koja je izvještavala sa ratišta iz Donbasa, sa bogatim kontaktima među srpskim dobrovoljcima na ratištu.

U međuvremenu, u intervjuu za ruske medije, moldavski oligarh Ilan Shor izjavio je iz Moskve da je spreman da bude na čelu buduće Vlade u Moldaviji.

Shor je višestruko zanimljiva ličnost, čije se ime pominjalo i u kontekstu kampova za obuku Moldavaca u BiH i Srbiji.

Sada je u bjekstvu, ali i dalje politički aktivan iz Rusije. Nekada je bio na čelu zabranjivane proruske stranke, koja nosi njegovo prezime, a mediji ga povezuju i sa drugim strankama slične orijentacije u Moldaviji. Pod sankcijama je SAD-a zbog povezanosti sa ruskim naporima za destabilizaciju demokratije u Moldaviji.

Vlasti u toj zemlji osudile su ga za “krađu stoljeća” iz 2014. godine, kada je u nedjeljama pred parlamentarne izbore iz bankarskog sistema nestalo skoro milijardu dolara, koje su završile u firmama povezanim sa Shorom.
Njegovo ime bilo je često pominjano na ročištima grupi Moldavaca kojima se sudi za učestvovanje u kampovima sa ruskim instruktorima u BiH i Srbiji 2024. godine.

Detektor je ranije razgovarao sa tužiocem u tom slučaju, moldavskim novinarima i onima koji su upućeni u situaciju. U kampu nadomak Banje Luke, kako je tada rečeno i kako su učesnici sami objasnili na sudu, učilo se kako organizovati masovne proteste i isprovocirati policiju. Neki od instruktora povezivani su sa ozloglašenom ruskom paravojnom jedinicom Wagner, odgovornom za zločine u Ukrajini, Africi i Siriji, i poznatom po svojoj brutalnosti.

Učešće u kampu potvrdio je i Maxim Rosca, koji je vozio građane Moldavije u Srbiju i BiH.

Fotografije stvari zaplijenjenih tokom akcije u Moldaviji u septembru 2025. Fotografija: MUP Moldavije

Za Detektor je stigla i potvrda da su državni tužioci zbog kampova formirali predmet u BiH. Nije poznato kada, a o napretku u toj istrazi se ne zna ništa.

Zvaničnici u Republici Srpskoj, kao i Ambasada Rusije u BiH, negirali su kampove i pored svih dokaza.
Na ročištima na kojima su se čuli iskazi učesnika kampova i svjedoka, do sada su se pominjali i fizičko nasilje u kampovima, pijani učesnici, kao i ograničenja kretanja učesnicima i ucjene.

U međuvremenu, policija u Moldaviji je u septembru uhapsila 74 osobe, od kojih su neke, kako je rečeno, povezane sa kriminalnim organizacijama u Rusiji. Sumnjiče se da su se pripremali za izazivanje masovnih nemira u zemlji.

Kako je rečeno, ruski instruktori su ih od jula do septembra u Srbiji obučavali za taktike otpora policijskim snagama. Policija u Srbiji je uhapsila Beograđanina Lazara Popovića i Savu Stevanovića iz Loznice zbog sumnje da su učestvovali u organizaciji i finansiranju kampa za taktičku obuku Moldavaca.

BIRN Srbija je otkrio da su grupe od oko 50 ljudi posljednjih mjeseci dolazile u najmanje četiri navrata u turistički kompleks Sunčana reka u Banji Koviljači, na obali Drine.

Popović i Stevanović su povezivani sa strankom ministra bez portfelja u Vladi Srbije Nenada Popovića, a nakon toga i sa strankom predsjednika opštine Čajetina Milana Stamatovića. I Popović i Stamatović su proruske orijentacije.

Policija je saopštila da je prilikom pretresa stanova osumnjičenih od njih oduzela laptopove, mobilne telefone, kao i uređaj za detekciju i praćenje radiofrekventnih signala, dok je od jednog od njih oduzet i pištolj.

Istraga će pokazati da li će u ovom slučaju biti podignuta optužnica.

Srbija se pominje i u izvještaju istraživačkih novinara iz Laboratorije za digitalna forenzička istraživanja (DFRLab), koji je povezao REST, nedavno pokrenut online portal za moldavsku publiku, sa ruskim vojnim propagandnim Telegram kanalom Rybar.

Kako je DFRLab naveo, nalog na X-u portala REST kao lokaciju navodi Srbiju, a prvi promoteri bili su iz Srbije.

Kako je Detektor otkrio u novembru 2024, prvi čovjek Rybara, sankcionisani Mihail Zvinčuk, posjećivao je Banju Luku i sastajao se s direktorima vladinih agencija, najavljujući saradnju.

Iz Rybara su najavili otvaranje škole na Balkanu i dodali da “rade na regrutaciji za online obuku na srpskom jeziku”.

Dražen Višnjić i Mihail Zvinčuk. Foto: Rybar

U međuvremenu, novinari BBC-a uspjeli su da se infiltriraju u tajnu mrežu za širenje lažnih vijesti u Moldaviji, koju finansira Rusija. Članovima mreže obećavano je 156 evra mjesečno za objave na TikToku i Facebooku koje podrivaju vladajuću proevropsku stranku u Moldaviji pred parlamentarne izbore u zemlji 28. septembra.

BBC je tokom istraživanja utvrdio veze između mreže i Ilana Shora.

Pretragom Telegram kanala Shora vidi se da je ovaj moldavski političar 9. januara 2025. podijelio izjavu proruskog lidera iz Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je poručio da evropski put nije donio ništa dobro zemljama na Balkanu, te optužio EU za uticaj na izborima u Rumuniji i Moldaviji.

Shor je u svojoj poruci u kojoj je podijelio Dodika optužio predsjednicu Moldavije Maju Sandu za laganje o “svijetloj budućnosti u Evropi (…) zarad evra za sebe”.

Najčitanije
Saznajte više
Policajci u Federaciji na novim uniformama više nemaju ime i prezime
Policijski službenici u Federaciji na novim uniformama, koje su se već počele upotrebljavati u pojedinim kantonima, ne nose oznaku sa imenom i prezimenom, što je do sada bilo uobičajeno. Za federalnog ministra unutrašnjih poslova važniji je izgled i kvalitet uniformi, dok stručnjaci upozoravaju da građani više neće moći identifikovati policajce, pa neki kantoni već razmišljaju o vraćanju imena na uniformu.
Zakon o kritičnoj infrastrukturi u BiH čeka prvi sastanak nove radne grupe
Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla dobiti prvi zakon o zaštiti kritične infrastrukture u vrijeme dok se zajedno sa brojnim evropskim zemljama suočava sa prijetnjama i napadima na postrojenja od kojih zavisi sigurnost i svakodnevni život građana. Detektor je saznao da se prvi sastanak o pripremi zakona očekuje početkom oktobra.
Kako je MUP Republike Srpske nabavio Starlink